OBJAVA: 22.04.2013, 20:35h   •   IZMJENA: 22.04.2013, 20:35h   komentara   •     ISPIŠI

Tri vrste

Zbog ovog znoja najviše smrdite


PIŠE Šibenik IN
22.04.2013, 20:35h
IZVOR: magazin.hr

Postoje tri vrste znoja: znoj zbog vrućine, znoj zbog vježbanja i znoj zbog stresa. Najteže je kontrolirati znoj uzrokovan stresom, a osim toga, ima i najneugodniji miris. Ako ne možete ostati hladne glave u stresnim situacijama, znači da ste biološki predodređeni da širite neugodan miris kad ste pod pritiskom.

 

 

 

U normalnim okolnostima, znojenje znači da se tijelo hladi kako ne bi došlo do pregrijavanja. Kad je vruće ili se fizički naprežete, tjelesna temperatura postupno raste. No, unutarnji termostat, koji se nalazi u hipotalamusu, naposljetku uviđa da je bolje napraviti nešto, pa aktivira oslobađanje neurotransmitera koji upućuju potkožne žlijezde po cijelom tijelu da proizvode znoj. Kako znoj isparava, toplina polako nestaje, a tijelo se hladi.

Međutim, priča je posve drukčija ako zapnete u prometu, kasnite na sastanak ili idete na prvi spoj. 'Živčano' uzbuđenje uzrokuje da se adrenalin i kortizol ubrzano kreću kroz krvotok, ubrzava otkucaje srca i instinktivno se oslobađa bujica znoja. Aktiviraju se žlijezde koje povećavaju znoj ispod pazuha i u takozvanim stidnim zonama.

U tom slučaju nema zagrijavanja tijela. U sekundi postanete mokri, a stres to samo dodatno pojačava.

'Ako ste izloženi visokoj vanjskoj temperaturi, tada ćete se postupno znojiti i to se događa svima. S druge strane, imate li poslovni sastanak na kojem morate održati prezentaciju, tada će vas najvjerojatnije samo obliti znoj', pojašnjava biokemičarka u Procter & Gambleu Susan Biehle-Hulette.

A osjetit će se i neugodan miris. Bilo koji znoj neugodno miriše, ali znoj izazvan stresom ima specifično težak i jak miris. To je zato jer se znojem hrane bakterije na vašoj koži, a njihova probava potom stvara taj neugodni miris. Intenzitet tog mirisa djelomično ovisi i o tome koliko ste ih i čime nahranili. Potkožne izlučevine se sastoje od 99 posto vode pomiješane s nešto elektrolita. Natkožni znoj se sastoji od 20 posto masti i bjelančevina. Kada biste ga stavili u čašu, izgledao bi kao vrhnje, a bakterije bi navalile. I dok je to za bakterije blagdan, vi širite neugodan miris.

Istraživanje funkcije natkožnih žlijezda upućuje na evolucijsku ulogu vezano za borbu ili bijeg, piše Magazin.hr.

Istraživanje je također pokazalo da ljudi mogu podsvjesno prepoznati razliku mirisa znoja koju je izazvala stresna situacija ili strah od 'običnog' znoja.
Kada je Biehle-Hulette predvodila istraživački tim koji je razvio antiperspirant dezodorans Secret's Clinical Strength, od ispitanica su doznali da im je najveći problem neugodan miris izazvan stresom. Dizajnirali su proizvod koji problem rješava na kemijskoj razini, a ne samo 'maskiranjem' mirisa. Patentirali su raspršivač molekula koje su zamke za neugodne mirise. Nešto poput osvježivača zraka.

'Znojenje zbog tjeskobe je prirodna fiziološka reakcija. Ako želite spriječiti znojenje, prva stvar koju trebate učiniti je pokušati smanjiti stres', savjetuje endokrinologinja Tamara Wexler.

Lakše je reći nego učiniti. No, možete poduzeti određene stvari. Duboko dišite, ojačajte samopouzdanje pozitivnim mislima. Ili tjeskobu, naprosto, pretvorite u svoju prednost.

'U situacijama koje baš i ne volimo, kao što su javni govori ili polaganje ispita, pokazujemo znakove uzbuđenja (znojni dlanovi, ubrzan rad srca, itd.). U ovim situacijama se ti znakovi tumače kao nervoza. Međutim, isti ti znakovi mogu se tumačiti kao uzbuđenje ako je riječ o nekim drugim situacijama, kao što je primjerice stanje prije važnog sportskog događaja. Način na koji ćemo procijeniti kako naše tijelo reagira te općenito naša sposobnost da se nosimo s time, izravno utječe na to kako ćemo reagirati na stres', pojašnjava Jeremy Jamieson s University of Rochester.

Lupanje srca možete tumačiti kao loš znak, ali i kao znak da je vaše tijelo spremno za akciju. Jamieson je vodio eksperiment u kojem je u stresnu situaciju stavio ljude tako što su trebali improvizirati petominutni govor o svojim vrlinama i slabostima pred dvojicom nezainteresiranih 'sudaca'.

Polovica sudionika je izjavila da su unaprijed prepoznali stres i da su to iskoristili kako bi na signale koji su se pojavili gledali pozitivno, a ne negativno.

Na kraju istraživanja, ispostavilo se da su ljudi koji su održali govor i pritom imali tremu pokazali bolje performanse. Njihov rad srca bio je učinkovitiji, a krvne žile nisu bile sužene. Također su izjavili da se osjećaju spremnijima za obavljanje stresnih zadatka od druge skupine.  

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK