Koliko dugo stojite na jednoj nozi? Odgovor otkriva o zdravlju više nego što mislite

Stajanje na jednoj nozi na prvi pogled djeluje kao banalna radnja, no liječnici i znanstvenici sve češće upozoravaju da je riječ o jednostavnom, ali vrlo vrijednom pokazatelju općeg zdravlja. Ova vještina povezana je s funkcijom mišića, živčanog sustava i mozga, a njezino pogoršanje s godinama može signalizirati povećani zdravstveni rizik.

Ravnoteža nije ista u svim životnim dobima

Ravnoteža se u potpunosti razvija već u djetinjstvu, najčešće do desete godine života, a svoj vrhunac doseže u kasnim tridesetima. Nakon toga postupno slabi. Kod osoba starijih od 50 godina, nemogućnost da na jednoj nozi stoje dulje od nekoliko sekundi može ukazivati na ubrzano biološko starenje i slabije opće zdravstveno stanje. Upravo zato se ovaj test sve češće koristi kao jednostavna metoda procjene zdravlja, piše Ordinacija.

Veza s gubitkom mišićne mase

Jedan od ključnih razloga pada ravnoteže je sarkopenija – postupni gubitak mišićne mase i snage koji započinje već nakon 30. godine života. Mišićna masa može se smanjivati i do osam posto po desetljeću, a u vrlo staroj dobi sarkopenija pogađa velik dio populacije. Budući da najviše zahvaća mišiće nogu i kukova, njezin se učinak jasno očituje upravo kroz slabiju ravnotežu. Redovite vježbe stajanja na jednoj nozi mogu pomoći u očuvanju snage i smanjenju tog rizika.

Ogledalo zdravlja mozga

Ravnoteža ne ovisi samo o mišićima. Uključuje i vid, unutarnje uho te živčani sustav koji mozgu šalje informacije o položaju tijela. Kako ti sustavi s godinama slabe različitom brzinom, sposobnost održavanja ravnoteže može pružiti vrijedan uvid u stanje mozga, osobito dijelova zaduženih za koordinaciju i brzinu reakcije. Gubitak tih funkcija povećava rizik od padova, koji su jedan od najčešćih uzroka ozljeda kod starijih osoba.

Padovi, reakcija i rizik od smrtnosti

Stručnjaci ističu da padovi često nisu posljedica slabih mišića, nego usporene reakcije. Upravo se ta sposobnost može poboljšati treniranjem ravnoteže. Zanimljivo je da su istraživanja pokazala i povezanost između ravnoteže i smrtnosti – osobe koje nisu mogle stajati na jednoj nozi deset sekundi imale su znatno veći rizik od smrti u narednim godinama u odnosu na one s boljom stabilnošću.

Ravnoteža i kognitivno zdravlje

Sličan obrazac primijećen je i kod osoba s demencijom. Kod oboljelih od Alzheimerove bolesti loša ravnoteža često prati brže kognitivno propadanje, dok očuvana stabilnost može biti povezana sa sporijim gubitkom mentalnih funkcija.

Dobra vijest – ravnoteža se može trenirati

Mozak ostaje prilagodljiv i u starijoj dobi. Redovite vježbe ravnoteže jačaju mišiće, ali i potiču pozitivne promjene u mozgu. Stručnjaci preporučuju vježbanje barem tri puta tjedno, a idealno svakodnevno. Jednostavan test je pokušati stajati na jednoj nozi deset sekundi – ako je to teško, vrijeme je za više vježbe.

Stajanje na jednoj nozi može se lako uklopiti u svakodnevicu, primjerice dok perete zube ili stojite uz kuhinjski pult. Već desetak minuta dnevno može donijeti vidljive rezultate, a aktivnosti poput joge ili tai chija dodatno smanjuju rizik od padova.

Ravnoteža i u dubokoj starosti

Primjeri ljudi starijih od 90 godina koji i dalje mogu stajati na jednoj nozi deset sekundi pokazuju da se dobra ravnoteža može očuvati do duboke starosti. Poruka je jasna: i najjednostavnije vježbe, ako se redovito provode, mogu imati snažan i dugoročan učinak na zdravlje tijela i mozga, piše Ordinacija.