Popodnevno drijemanje može poboljšati raspoloženje, koncentraciju i vratiti energiju, no samo ako ne pretjerate. Stručnjaci preporučuju oko 20 minuta sna, dok dulje i kasnije drijemanje može imati upravo suprotan učinak i poremetiti noćni odmor.
Prirodni pad budnosti u ranim poslijepodnevnim satima dio je cirkadijalnog ritma, zbog čega mnogi tada osjećaju umor i potrebu za kratkim snom. Takav odmor može povećati budnost, pomoći koncentraciji i popraviti raspoloženje, a koristi može imati i za fizički oporavak, prenosi Index.
Ključ je, međutim, u trajanju. Oko 20 minuta smatra se dobrim izborom jer omogućuje odmor bez ulaska u dublje faze sna. Spavanje od 30 do 60 minuta može završiti buđenjem iz dubokog sna, nakon čega se osoba može osjećati još tromije i umornije.
Iznimka mogu biti, primjerice, radnici u smjenama, kojima u određenim okolnostima može koristiti puni ciklus sna od oko 90 minuta.
Važno je i vrijeme. Stručnjaci savjetuju izbjegavanje drijemanja nakon 14 ili 15 sati jer kasno poslijepodnevno spavanje može otežati uspavljivanje navečer.
Ako kratko drijemanje ne utječe na noćni san i nakon njega se osjećate bolje, nema razloga izbjegavati ga. Međutim, ako bez svakodnevnog popodnevnog spavanja teško možete normalno funkcionirati ili ste stalno izrazito pospani unatoč dovoljnom noćnom snu, vrijedi razgovarati s liječnikom.