Rano otkrivanje

U Hrvatskoj godišnje od zatajenja srca umre 9 tisuća ljudi

Zdravlje   |   Autor: ŠibenikIN   |   06.06.2023 u 14:57

Šećerna bolest tip 2, kronična bubrežna bolest i kronično zatajivanje srca tri su bolesti koje iznimno često idu ruku pod ruku, uz povećan rizik od komplikacija, hospitalizacija i smrti.


Riječ je o jednom od najvećih izazova za hrvatski zdravstveni sustav, jer bolesnici sa šećernom bolešću i srčano-bubrežnim poremećajima čine najveću pojedinačnu skupinu bolesnika u Republici Hrvatskoj, koja broji oko 620 tisuća oboljelih, upozorili su danas vodeći hrvatski stručnjaci za dijabetes, hipertenziju, bubrežne i kardiovaskularne bolesti, koje je na stručnoj panel raspravi na Sveučilišnoj klinici za dijabetes i endokrinologiju Vuk Vrhovac okupio Hrvatski savez dijabetičkih udruga.


Na raspravi su sudjelovali akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju, akademik Davor Miličić,predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Zagreb i predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, prim. Vera Katalinić Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva, izv.prof.dr.sc. Dario Rahelić, predsjednik Hrvatskog dijabetološkog društva HLZ-a i predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, te mag. Zrinka Mach, predsjednica HSDU, kao i Asja Prgin-Rogošić dr.med., iz Službe za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. 


Predsjednik Hrvatskog dijabetološkog društva HLZ-a i predstojnik Sveučilišne klinike, izv. prof.dr.sc. Dario Rahelić dr. med., istaknuo je kako u Hrvatskoj danas i dalje najveći dio zdravstvenog proračuna otpada na liječenje dijabetesa, zbog preko 330 tisuća osoba kojima je u našoj zemlji šećerna bolest dijagnosticirana. Prije svega, upozorio je Rahelić, više od 530 milijuna eura je prema zadnjim podacima utrošeno na liječenje komplikacija šećerne bolesti: kardiovaskularnih, renalnih i ostalih.
“Zahvaljujući znanstvenim otkrićima, dijabetolozi danas mogu biti sretni da na raspolaganju imaju cijeli arsenal lijekova i tehnologija kojima mogu poboljšati ishode liječenja bolesnika sa šećernom bolešću. Danas imamo nekoliko antihiperglikemika s dokazanim kardiorenalnim dobrobitima, a u nekim slučajevima i sposobnošću produljenja života”, istaknuo je prof. Rahelić, koji je dodao kako je na dijabetičke lijekove utrošeno oko 60 milijuna eura, prema podacima iz 2021. godine, što čini oko 12% ukupnog zdravstvenog izdvajanja za šećernu bolest. Golemi ostatak se nažalost troši na komplikacije.


Poručio je kako je potrebno izbjeći da zakašnjele dijagnoze i odgađanje pravovremene terapijske intervencije eskaliraju u krizu cijelog zdravstvenog sustava.
To je ispred Službe za lijekove HZZO komentirala i Asja Prgin-Rogošić, koja je istaknula da je Hrvatska tijekom proteklih godina unaprijedila liječenje pacijenata uvođenjem novih, suvremenih terapijskih mogućnosti na liste lijekova HZZO-a, te kako planiraju s tom praksom u skladu s mogućnostima i nastaviti. 


Ispred Ministarstva zdravstva RH govorila je prim. Vera Katalinić Janković dr.med., koja je istaknula važnost ranog otkrivanja kardiovaskularnih, bubrežnih i šećerne bolesti, zbog čega je i Ministarstvo pripremilo pilot projekt ranog otkrivanja baš šećerne bolesti u dijelovima zemlje gdje postoji nedostatak dovoljne pokrivenosti zdravstvenom zaštitom. 
Dala je u ime Ministarstva podršku multidisciplinarnom pristupu liječenju ovih povezanih bolesti, te najavila i nastavak aktivnosti na izradi Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću. 


Akademik Davor Miličić podsjetio je kako u Hrvatskoj godišnje od zatajenja srca umre oko 9 tisuća ljudi, odnosno jedna osoba svakog sata, zbog čega se nada kako će lijekovi, koji su prvotno prepisivani i protiv dijabetesa, zbog svojih kardiovaskularnih učinaka i smanjenja stopa smrtnosti postali temeljna terapija kod kroničnog zatajivanja srca. 
Rano otkrivanje kardiovaskularnih bolesti i rana primjena lijekova, ocjenio je akademik Miličić, dovest će u konačnici i do značajnog smanjenja ukupnih troškova skrbi za bolesnike te rasterećenja samog zdravstvenog sustava.

“Prevencija je učinkovitija od liječenja, a smanjenje rizika od kronične bubrežne bolesti ključni je prioritet. Cilj javnozdravstvenih nastojanja mora biti poboljšana identifikacija bolesnika u ranijim stadijima bolesti. Unatoč rastućoj prevalenciji, više od 70 posto bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti nije dijagnosticirano”, upozorio je akademik Bojan Jelaković.

Kako su dijabetes i visoki tlak među vodećim uzrocima kronične bubrežne bolesti, za očekivati je kako će taj broj u sljedećem desetljeću rasti, zbog čega akademik Jelaković vjeruje kako će lijekovi novije generacije za liječenje KBB ubrzo postati dostupni i u Hrvatskoj. Istaknuo je kako je potrebno izraditi strategiju za poboljšanu suradnju u dijagnosticiranju, liječenju i praćenju bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti. 

Cijelu je raspravu zaokružila predsjednica HSDU mag. Zrinka Mach, koja je istaknula kako je zajednička ocjena stručnjaka kako složenost stanja ovih bolesnika zahtjeva multidisciplinarni pristup liječenju, kako bi se podloga tih bolesti bolje razumjela, omogućila ranija dijagnoza i učinkovitije liječenje korištenjem suvremene terapije, te u konačnici i bolji ishodi liječenja. 

Podijeli: