SADA ČITATE
Hrana koja ubija rak: Ključno je dobro je odabrati
          OBJAVA: 22.05.2019, 21:44h   •   IZMJENA: 22.05.2019, 21:44h   komentara   •     ISPIŠI

Drugačiji metabolizam od normalnih stanica

Hrana koja ubija rak: Ključno je dobro je odabrati


  ilustracija/pixabay Hrana koja ubija rak: Ključno je dobro je odabrati
PIŠE Šibenik IN
22.05.2019, 21:44h

Ne vjerujte onima što će vas izgladniti do smrti, niti fotošopiranim manekenima s reklama, spas od karcinoma je u ovome...

 

Stanice raka rastu na takve načine da nisu ograničene uvjetima pod kojima rastu stanice zdravog tkiva, prenosi Express.

U svojoj analizi medicinskih istraživanja hranjivih tvari kojima se mogu "izgladnjeti" stanice raka, Atlanticov James Hamblin polazi od toga da specifičan rast stanica raka iziskuje više energije i drugačiji metabolizam od normalnih stanica.

To je otprilike logika kemoterapija koje danas postoje, da cilja na takve mehanizme unutar stanica raka. Problem je u tome što je to komplicirano postići, što je skupo, a o nuspojavama logične toksičnosti takvih lijekova da se ne govori.

Liječnici zato sve češće razmišljaju o specifičnim hranjivim tvarima koje pogoduju razvoju tumorskih stanica. Sveti gral takvog pogleda na rješavanje karcinoma je pronalazak takve ishrane kojom bi se "izgladnjelo" stanice raka, a da istodobno pacijent ne bude pothranjen, čak niti gladan.

"Dugo se pretežno smatralo da je izmijenjeni metabolizam u stanicama raka posljedica specifičnih gena i mutacija koji upravljaju metabolizmom. Sada, međutim, znamo da je riječ o složenom međudjelovanju okoliša i gena, pri čemu je ishrana jedan od bitnih faktora", za Atlantic je kazao Jason Locasale, biolog raka sa Sveučilišta Duke.

Važnost prehrane odavno je prepoznata pri razvoju dijabetesa i povišenog tlaka. Tako uz dijagnozu redovito ide i propisivanje specifičnog načina prehrane. Čak i najčešći prepisivani lijek za dijabetes tipa 2, metformin, pokazalo se u kliničkim ispitivanjima da je inferioran u odnosu na prehranu i fizičku aktivnost. Locasale istu logiku primjenjuje i na razvoj raka, koji se također pokazuje kao bolest metaboličkih procesa.

Tu postoji i kvaka. Godinama se pacijentima savjetovalo da se gladovanjem dovode na rub izgladnjivanja kako bi ubili tumor u sebi, što se ispostavilo i kao vrlo upitno i kao definitivno pretjerivanje. U najnovijim istraživanjima išlo se za time da se istražuju određeni metabolički procesi, odnosno promjena prehrane i njen utjecaj na te procese.

Neki su znanstvenici polazili od smanjenja unosa šećera. I doista, pokazalo se da neke stanice raka metaboliziraju bitno veće količine glukoze od normalnih razina, što znači da smanjenje unosa šećera doista može dovesti do usporavanja njihovog rasta.

Prošle godine je istraživač sa Sveučilišta Columbia Siddhartha Mukherjee sa svojim suradnicima da dijeta s malo šećera, a puno proteina i masti, tzv. Ketonska dijeta, može utjecati na učinkovitost najmanje jedne vrste kemoterapije.

U članku u Natureu istraživači su ustvrdili da je taj efekt povezan s povišenim razinama inzulina što ih gušterača otpušta u krvotok kao odgovor na ono što se jede. Nekako u isto vrijeme međunarodna skupina istraživača zaključila je u Science Sgnaling da su "samo neke stanice raka osjetljive na uskraćivanje glukoze, te da su mehanizmi koji se kriju iza toga još uvijek nejasni". Drugim riječima, izbacivanje šećera iz prehrane može pomoći u borbi protiv nekih vrsta raka, ali stvari nisu tako jednostavne da se može zaključiti da se na taj način može liječiti svaki rak.

Većina istraživača zato se usredotočila na nešto drugo, na proteine, odnosno na istraživanja koja su pokazala da se uskraćivanjem amino kiselina serin i glicin također može utjecati na razvoj raka.

Nadalje, studija iz 2018., također objavljena u Natureu, pokazala je da kemoterapeutik methotrexate reagira na amino kiselinu histidin. Asparagin je, pak, uključen u razvoj metastaza kod raka dojke. Veći dio zanimanja privukao je metionin, u visokim razinama prisutan u jajima i crvenom mesu.

Prošle godine je istraživanje s Rutgersovog instituta za rak u New Jerseyju pokazalo da je smanjivanje unosa tog proteina "obećavajuća protutumorska strategija", posebno pri tumoru mozga i melanomu. Metionin se proizvodi u normalnim stanicama, i to iz homocisteina, folata i vitamina B12. Pokazalo se da dotičnim stanicama raka trebaju veće količine enzima za sintetiziranje metionina nego što im je na raspolaganju u tijelu, te su im jedini izvor povećane količine iz hrane. A to znači, jednom kad im se to uskrati prilagođenom prehranom, bitno im je smanjen materijal za rast i rak se razvija puno sporije.

Više čitajte na portalu Express.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK