OBJAVA: 18.09.2018, 13:35h   •   IZMJENA: 18.09.2018, 13:46h   komentara   •     ISPIŠI

Zagrebački arheolozi na terenu

Arheološka istraživanja na Dedića punti: Bilička ranokršćanska crkva trebala bi postati zaštićeni lokalitet

Dva tjedna trajala su arheološka istraživanja na Dedića punti u Bilicama. Ekipa arheologa i studenata s s Odsjeka za arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta na čelu s profesoricom Mirjom Jarak vodila je istraživanja na lokalitetu gdje se nalazi ranokršćanska trikonhalna crkva na položaju Dedića punta u blizini južne obale Prokljanskog jezera.


PIŠE P.Š.
18.09.2018, 13:35h

Nastavak je to istraživanja iz prethodne dvije godine unutar projekta Ministarstva kulture 'Bilice – ranokršćanska crkva', a riječ je o crkvi koja je dio širega kulturnog krajolika, u kojemu posebno mjesto ima i rimska vila smještena u neposrednoj blizini.

- Kako je riječ o revizijskim istraživanjima, osnovni cilj je potpuno sagledavanje ranije istraživanog kompleksa (lokalitet je istraživan početkom 20. st.), njegova zaštita, konzervacija i prezentacija. Zahvaljujući suvremenim metodama istraživanja, moguća je velika preciznost u mjerenjima i uočavanju svih detalja. Crkva u Bilicama pripada zanimljivom tipu jednobrodne građevine s trikonhalnim istočnim završetkom. Svetište je bilo ograničeno na središnju, glavnu apsidu i četvrtasti prostor ispred nje. Dvije bočne apside imale su posebnu namjenu i govore o proširenju jednostavne koncepcije crkvenog prostora s jednom apsidom. Slične trikonhalne crkve poznate su na nekoliko lokaliteta u Dalmaciji i susjednim područjima. U vezi sa crkvom u Bilicama, treba istaknuti njezino često spominjanje i interpretacije u znanstvenoj literaturi. Već prvi istraživači ili znalci lokaliteta poput L. Maruna, L. Jelića, P. Kaera i Ć. M. Ivekovića, ostavili su dragocjene podatke iz vremena kada je cijeli kompleks bio znatno bolje sačuvan nego što je danas, u vrijeme novih revizijskih istraživanja. Činjenica da su svi zidovi kompleksa ipak vidljivi i da trikonhalno svetište i danas impresionira skladnom jednostavnošću, govori o dovoljnoj sačuvanosti ranokršćanske arhitekture  koja će, nakon dovršetka radova i konzervacije, biti dijelom novoga kulturnog krajolika uz obalu Prokljana – kaže dr.sc. Mirja Jarak, voditeljica istraživanja.

U istraživanjima je najviše pažnje poklonjeno iskopavanju velike presvođene grobnice koja je otkrivena u narteksu, pred glavnim ulazom u crkvu.

- Grobnica je lijepo zidana od većih komada kamena povezanih žbukom, a imala je svod od sedre, koji se urušio tijekom vremena. U grobnici su ostaci pokojnika bili u poremećenom položaju i tek nakon analize bit će mogući zaključci o broju sahranjenih osoba i vremenu ukopa. Slične presvođene grobnice vrlo često se nalaze uz ranokršćanske crkve u Dalmaciji i BiH. Jedan od lokaliteta u neposrednoj blizini je Srima gdje su presvođene grobnice dio konzerviranog sakralnog kompleksa iz 6. stoljeća – dodaje profesorica Jarak.

Arheološka ekipa iz Zagreba 2019. godine planira dovršiti istraživanja najužeg prostora crkvene arhitekture, te bi trebala započeti konzervacija, kako bi se lokalitet dugoročno zaštitio.

- Uz potporu Ministarstva kulture i Konzervatorskog odjela u Šibeniku, te uz podršku općine Bilice, veliku pomoć u dosadašnjim istraživanjima pružili su djelatnici Muzeja grada Šibenika. Početak istraživanja omogućili su vlasnici zemljišta na kojem se nalazi ranokršćanska arhitektura. Zahvaljujući svim pojedincima i institucijama, arheološka istraživanja crkvenog kompleksa u Bilicama približavaju se završetku. Svakako će doprinijeti poznavanju ranokršćanske arhitekture, ne samo na užem području u blizini grada Šibenika, nego i u Dalmaciji u cjelini – zaključuje profesorica Jarak.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK