SADA ČITATE
Goran Pauk, župan: ‘Odreći ćemo se božićnica i regresa, a i plaće vjerojatno idu barem 10 posto dolje’
          OBJAVA: 16.05.2020, 08:51h   •   IZMJENA: 16.05.2020, 14:25h   komentara   •     ISPIŠI

Uoči Dana Šibensko-kninske županije

Goran Pauk, župan: ‘Odreći ćemo se božićnica i regresa, a i plaće vjerojatno idu barem 10 posto dolje’


  Arhiva/ŠibenikIN Goran Pauk, župan: ‘Odreći ćemo se božićnica i regresa, a i plaće vjerojatno idu barem 10 posto dolje’
PIŠE Marko Podrug
16.05.2020, 08:51h

Razgovor s čelnim čovjekom Šibensko-kninske županije i predsjednikom Hrvatske zajednice županija.

 

 

 

U nedjelju, 17. svibnja, Dan je Šibensko-kninske županije. Toga je dana u Kninu, 1997. godine, održana prva Županijska skupština nakon što je tadašnjoj Šibenskoj županiji pridodana bivša općina Knin. Pa prije nego što isplanirate svečani obiteljski nedjeljni ručak i pomolite se za našu županiju i sve njezine žitelje, donosimo vam intervju sa županom Goranom Paukom (HDZ), koji je i predsjednik Hrvatske zajednice županija. Župan cijele Hrvatske, takoreći.

Kriza s koronavirusom potaknula je (opet) raspravu o suvišnosti županija, prevelikoj administrativnoj rascjepkanosti države i svim proračunskim dubiozama koje toliki aparat uzrokuje. Župana šibensko-kninskog i “župana Hrvatske” ta tema prilično živcira, vidi se to po njegovim reakcijama na društvenim mrežama, a i na početku ovog razgovora, kada je na naše pitanje „zašto bismo trebali slaviti Dan županije“, gdje su mu namjeravali dati prostor da se pohvali projektima, temu je odmah skrenuo na mrsko ukidanje županija.

- Borimo se da županije ostanu upravo ovakve kakve jesu, u čemu imamo punu podršku ove Vlade. Ne postoji jedinstveni ekonomski, matematički ili slični model koji bi bio najbolji, to tako ne funkcionira, već svaki sustav ima svoja rješenja. Veliku ulogu u tome naravno ima i politika koja određuje nekakve regionalne kombinacije i čini mi se da smo mi u tom smislu dobro pogođeni. Svi mi župani, kao i Vlada, smatramo da županije treba jačati, a ne ukidati.

Okej, ali i od ponekog ministra se zna čuti da je novo regionalno ustrojstvo moguća opcija…

- To se ne odnosi na županije. Službeno stajalište Vlade je da imamo regionalni ustroj kakav odgovara Hrvatskoj, da nam nekakve nove podjele trenutačno ne trebaju. Bilo kakva razmišljanja o nekakvim novim regijama, koja se ponovno pokušavaju nametnuti, ustvari vode daljnjoj centralizaciji Hrvatske. A onda, s druge strane, vodi se politika regionalnog razvoja koja je u nas već uvelike određena, sa statističkim regijama, županijama, razvojnim strategijama... Tako da govoriti o teritorijalnom preustroju na neki način je deplasirano.

Opet okej, ali glavni argument za ukidanje županija je…

- Takav ne postoji!

…prevelik javni stroj koji državu financijski opterećuje.

- Nikada brojka nije određivala sustave! Praksa nam pokazuje stotinu različitih sustava, od Njemačke i Francuske koje su petnaest puta kompliciranije ustrojene od Hrvatske, do Danske koja je super-jednostavna. To su sve zemlje s nekim svojim specifičnostima i sustavom koji je organiziran na način da funkcionira kvalitetno. Poanta je na podjelama poslova po sadržajima i funkcijama, a nikad nećete čuti od tih velikih stručnjaka koji predlažu pet-šest regija, da bi sve te poslove trebalo preurediti na ovakav ili onakav način. To nije moguće provesti, smanjenje broja zaposlenika po županijama nije nikakav preustroj, on podrazumijeva sadržajne i funkcijske stvari. Neprirodno je da obrtnice, prava branitelja, osobna stvari građana, matičarstvo, rodne listove i slične stvari Šibenčanima ili Kninjanima rješava Ministarstvo uprave preko svoje produžene ruke. Isto tako, školstvo, zdravstvo, socijalu, upravljanje državne imovine...

Dobro, u tom kontekstu, što je nama naša županija dala? Recimo, u zadnjih godinu dana…

- To možemo mjeriti prema europskim projektima koje realiziramo. Više od milijardu i pol kuna je dosad već investirano preko potpisanih ugovora, što realiziranih, što onih čija je realizacija u tijeku ili se tek očekuje. Ono što svakako treba spomenuti, to je ABC centar u TLM-u, koji smo trebali otvoriti baš na Dan županije. To je poduzetnička potporna institucija koja se stvarala baš tamo di mi je bio merak, na prostoru koji je nekad bio značajan gospodarstveni faktor. Tu smo se našli u povoljnoj financijskoj situaciji, dobili smo dvadeset milijuna kuna.

Zna li se već tko bi tamo trebao useliti?

- Znamo samo da će Razvojna agencija tu imati svoje djelatnike, ali bit će i drugih funkcija i sadržaja. Bit će tu i jedna specifičnost, odjel za marketing, audiovizualne usluge i studio za dizajn. Takvo nešto još nismo imali u ovakvim poduzetničkim kombinacijama.

Znači, planirani datum svečanog otvorenja je prolongiran. Za kada?

- Bit će uskoro, nismo još odredili datum. Radi koronavirusa odustali smo zasad od bilo kakvih događaja te vrste. Za spomenuti je i da smo zgotovili projektnu dokumentaciju za tvrđavu sv. Nikole, vrijednu dva i pol milijuna kuna. Cijela izvedba projekta će nas doći stotinjak milijuna kuna i etapa koja nam predstoji je upravo traženje tih stotinu milijuna.

To će uglavnom biti europska lova, kakva je trenutačno situacija s tim fondovima za sadržaje takve vrste?

- Ovaj novi europski proračun je bio ugrožen i prije korona-krize s razmišljanjima koliko dati za koheziju, koliko za migracijsku krizu, koliko za poljoprivredu, digitalizaciju...

Sad će još trebati i pomoći europskim gospodarstvima…

- I to... Ali s obzirom na sve te poremećaje, mislim da će se o ovim sredstvima koja nama trebaju početi rezonirati na drugačiji način. Na kraju bismo ipak mogli profitirati.

U redu, a dalje… što nam je županija još dala?

- Radi se na projektu preuređenja Minerske što vrijedi 25 milijuna kuna, zatim predstoji nam i navodnjavanje Donjeg polja u Jadrtovcu, to je najveći županijski projekt od 80 milijuna kuna, sto posto financiran od Europe. Taj projekt je razvijan zadnjih desetak godina. Isto tako, sve je spremno za pokretanje projekta Centra kompetentnosti u strojarstvu, Ars Mechanica, u prostoru tzv. šibenskog Importannea. Tu nas je Covid isto malo poremetio, nemamo još ugovor, a dok nemaš ugovor, nemaš ni zeleno svjetlo. To nam je jako bitan projekt, jer stalno težimo stvoriti nekakvo strukovno obrazovno okruženje koje će dati momka ili curu koji će biti spremni za tržište rada.

Da, mada će taj momak ili cura vjerojatno svoje tržište rada tražiti u Europi.

- A čujte, neki hoće. Ali strukovna i obrtnička obrazovanja dobivaju sve više na značaju. Sve se više shvaća da je zanat nešto od čega se može fino živjeti.

Zanat je zanat, jel…

- Je. I zlatne ruke zlata vride, tako nekako.

Ima li toga još?

- Radi nam se i zgrada Zavoda za javno zdravstvo, i to je nekih dvadeset milijuna. Onda, pred Covid smo otvorili zgradu dnevne bolnice, to je četrdesetak milijuna bespovratnih europskih sredstava, u okviru čega smo konačno dobili i magnetsku rezonancu. Kad se u to uklopi još i energetska obnova bolnice, dobijemo fantastičnih stotinu milijuna kuna koje su uložene u šibensku bolnicu.

Taman da se vrati dug bolnice od 90 milijuna kuna.

- Da, da, ali to nažalost ne ide tako.

Jesmo gotovi s projektima?

- Nismo. Otvoreni su i radovi na energetskoj obnovi domova za stare i nemoćne u Šibeniku i Kninu, dvadesetak milijuna kuna uloženo je u županijske ceste u zadnjih godinu dana, čeka nas izgradnja trajektnog pristaništa na Kapriju, projekt ribarske luke Peleš kod Rogoznice, purifikacijski centar za čišćenje školjaka u uvali sv. Petra…

Di je to?

- U nastavku remontnog brodogradilišta prema Lukoil pumpi.

Aha, znači ta uvala ima ime?

- Sv. Petar, tako je zovu. Ima još tih projekata, poput turističko-posjetiteljskog centra u Vodicama ili ustanovljenje Parka prirode „Dinara“, pa nakon svega mogu reći da nas je Europa spasila. Mi u politici je jako propagiramo, benefiti članstva su sad već itekako vidljivi, a i naši građani je prepoznaju.

Ima li naša Županija plan kako da se othrvamo krizi koja nam, izgleda, neminovno dolazi?

- Vlada je donijela mjere koje se pokazuju spasonosnima. U gospodarstvo je usuto 60-ak milijardi kuna…

To sve ima rok trajanja, i to prilično kratak…

- Učinili su što su mogli, naravno da i država ima svoja ograničenja kad su zaduživanja u pitanju. Druga dobra stvar je da je i EU krenula s hitnim mjerama…

Pa i nije se baš Bruxelles snašao u početku…

- Prvih par dana se europska administracija doimala pomalo izgubljeno, to je istina, ali su se preko noći pribrali i stvorili ogromne fondove za pomoć gospodarstvima.

Da se vratimo na Županiju, imate li u vidu mjere kontra krize?

- Županije su specifične, mi nemamo prireze, javne površine, komunalne naknade ili najmove nekretnina poput Grada, mi smo okrenuti uglavnom porezu na dohodak. Dakle, nemamo puno nameta prema građanima koje bismo mogli smanjiti ili ukinuti, jedino što možemo napraviti jest dati dodatne poticaje gospodarstvu i poljoprivredi. I to ćemo i učiniti. Dao sam i inicijativu da odvojimo od usta administracije i damo onome kome treba, drugim riječima da se odreknemo uskrsnica, božićnica i regresa. To je oko milijun kuna.

Možete i plaće smanjiti.

- To je zadnja opcija. Kad smanjiš plaću, smanjio si i potrošnju. Od 2009. godine mi u Županiji nismo korigirali plaću, a i tada smo je korigiralo na dolje. To je bio rezultat ondašnje krize. I sad bismo je trebali ponovno smanjiti i najvjerojatnije će se to tako i dogoditi. Vjerojatno ćemo je smanjiti barem 10 posto na razdoblje od tri mjeseca, pa ćemo vidjeti…

Bili ste nakratko i šef županijskog Stožera civilne zaštite kojemu je trebalo neko vrijeme da profukcionira…

- Nitko nije očekivao da će koronavirus poprimiti pandemijske razmjere, ali smo brzo i na vrijeme reagirali. Mislim da smo se kvalitetno koordinirali s lokalnim stožerima, dosta smo aktivni bili u nabavi i podjeli zaštitne opreme…

Malo je štekalo u komunikaciji s načelnikom Murtera, bilo je nabacivanja otrovnih strelica s obje strane…

- Ma ne znam, svako ima svoj način nastupa i prezentacije sebe i svojih problema. Uvijek sam bio tolerantan i moram prihvatiti razne karaktere i pristupe. Taj murterski pristup je bio dosta euforičan, ali u konačnici je načelnik Turčinov htio ono što i svi mi, da zaštiti sve te ljude.

Prigovara vam se da niste obišli Murter…

- Nije bilo potrebe ići u Murter za vrijeme karantene, sve se odradilo i bez posjete Murteru. Nije bilo ni poželjno da idem tamo glumatati.

Parlamentarni izbori će možda već u srpnju, hoćete li biti na HDZ-ovoj listi?

- Ne znam, nitko tu ne donosi odluke samostalno. Međutim, ja sam uvijek funkciju župana pretpostavljao saborskoj fotelji. Dva puta sam prošao, ali sam odustao od saborskog mandata, na taj način i od saborske mirovine, a treći put sam odustao i od liste.

A što, baš volite biti župan?

- Draže mi je kad nešto, zajedno sa županijskom administracijom, stvaram od početka do kraja. I da, radije sam župan nego saborski zastupnik.

I tako već 14 godina. Pa i najbolji posao dosadi za to vrijeme…

- Izgleda da meni ovaj moj još nije…

A da ste prije koju godinu upali u Europski parlament?

- Da sam bio na poziciji koja vodi u Europu, sigurno bih otišao. Europski parlament je ipak jedna posebna kategorija. Mediji obično to prezentiraju kroz financijski dio, jer pet tisuća eura neto plaće je stvarno zamamno. No, ako me pitate sada, nije mi žao što tada nisam ušao u EU parlament i otišao u Bruxelles, odrastanje mog Borne ništa ne može zamijeniti.

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK