SADA ČITATE
Komadići s pečatom cara Kaligule stari dvije tisuće godine, ostaci rimske vile i najstarije gumno u Hrvatskoj
KLJUČNE RIJEČI
Primošten
          OBJAVA: 17.05.2019, 12:26h   •   IZMJENA: 17.05.2019, 12:25h   komentara   •     ISPIŠI

Fantastična arheloška otkrića iz Primoštena

Komadići s pečatom cara Kaligule stari dvije tisuće godine, ostaci rimske vile i najstarije gumno u Hrvatskoj


  Arx Novum Komadići s pečatom cara Kaligule stari dvije tisuće godine, ostaci rimske vile i najstarije gumno u Hrvatskoj
PIŠE Š.I.
17.05.2019, 12:26h

Arheološkim istraživanjima na Grliću u primoštenskom zaleđu nađeno je najstarije gumno na području Primoštena, a možda i u Hrvatskoj, doznajemo nakon arheoloških istraživanja na lokalitetu koja su započela u travnju ove godine.

 

Cilj istraživanja u primoštenskom zaleđu bilo je utvrđivanje karaktera lokaliteta i dokumentiranje vidljivih objekata te njegova zaštita od devastacije i propadanja, ističu arheolozi Linda Bednjanec, Kristina Gwirtzman i Katarina Mužar.

- Područje Primoštena u arheološkom je pogledu vrlo slabo istraženo, pri čemu se posebno ističe zaleđe gdje do sad nikad nisu provođena istraživanja, što je rezultiralo vrlo slabim poznavanjem prošlosti ovog kraja.Istraživanje zaleđa detaljnim terenskim pregledom i dokumentiranjem baštine počelo je 2016. godine projektom 'Revitalizacija primoštenskog zaleđa na osnovu turističko-kulturno-etnografske podloge' koji je osmislila, predložila i provela Udruga Arx novum, a financirala Općina Primošten. Tom je prilikom otkriven do tad, u narodu i struci, nepoznat lokalitet na položaju Grlić-Crnoselci, nedaleko zaseoka Grlića – ističe arheološki tim.

Na osnovu brojnih površinskih nalaza poput ulomaka keramičkih posuda, amfora i crijepova- tegula, lokalitet je datiran u rimsko razdoblje. Najznačajniji nalaz, ulomak tegule s pečatom carske radionice Pansiane koja se vjerojatno nalazila negdje u blizini delte rijeke Pad, može se prilično točno datirati u doba cara Kaligule koji je vladao od 14. do 37. godine. Naime svaki je car imao svoju verziju pečata što omogućuje njihovu preciznu dataciju.

- Nakon krčenja gustog raslinja, počeli su se ocrtavati ostaci objekata čiju točnu namjenu valja utvrditi daljnjim istraživanjima, no vjerojatno se radi o ostacima rimske villae rusticae, ladanjsko-gospodarskog imanja. Raspored i arhitektura objekata ukazuju na mogući glavni objekt stambene namjene i pomoćne gospodarske objekte. Najveće iznenađenje predstavlja otkriće gumna koje je bilo potpuno neprepoznatljivo u okolišu, obraslo gustom makijom i prekriveno višestoljetnim naslagama zemlje. Prema trenutnim pokazateljima, sa sigurnošću se može reći kako se radi o najstarijem gumnu na primoštenskom području dok će se budućim istraživanjima ispitati njegovo moguće antičko porijeklo. Potvrdi li se antička hipoteza, to će biti prvo poznato antičko gumno u Hrvatskoj – doznajemo od arheološkog tima.

Do kad je trajao život na ovom lokalitetu, je li postojao kontinuitet naseljavanja pa je napušten tek u doba turske opasnosti, kada su stanovnici sela u unutrašnjosti veću sigurnost potražili na obalnom području, ili pak davno prije toga ostaje još jedno pitanje na koje mogu odgovoriti samo daljnja istraživanja.

- Ono što je sigurno jest da je lokalitet bio posve napušten i zaboravljen do 18. stoljeća jer nije ucrtan niti na najranijim poznatim kartama ovog područja, a sjećanje na njega posve se izgubilo.Također, valja spomenuti da je lokalitet i danas dijelom u upotrebi kao maslinik, a u blizini se nalazi moderna uljara. Ovaj prostor od pamtivijeka slovi kao jedno od najpovoljnijih zemljišta za uzgoj maslina na području Općine pa je njegovo istraživanje od velikog značaja. Naime, potvrdi li se postojanje villae rusticae i proizvodnja maslinovog ulja u doba antike (na što već upućuju brojni ulomci amfora), takva bi spoznaja mogla pridonijeti razvoju lokalnog gospodarstva, kako kroz arheološki turizam, tako kroz daljnji razvoj višetisućljetne tradicije maslinarstva – istaknuli su arheolozi, napomenuvši da Općina Primošten nije imala sluha za financiranje arheoloških istraživanja.

Nastavak istraživanja planiran je u skoroj budućnosti, a njihovo trajanje i opseg ovisit će o prikupljenim financijskim sredstvima.

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK