OBJAVA: 26.07.2018, 11:44h   •   IZMJENA: 26.07.2018, 11:48h   komentara   •     ISPIŠI

Morsko otkriće stoljeća

Otkriven misterij Kornata: U njedrima otoka krije se slatka voda koju su pili i stari Rimljani


  Arhiva/ŠibenikIN Otkriven misterij Kornata: U njedrima otoka krije se slatka voda koju su pili i stari Rimljani
PIŠE ŠibenikIN
26.07.2018, 11:44h

Na Kornatima ima slatke vode, a najdublja otkrivena jama dosad je Blitvica na Piškeri koja je duboka 70 metara najprije slatke, a onda slane vode. Da slatke vode ima na Kornatima znali su već i moreplovci u rimsko doba, a posebno stari Kurnatari, koji su živjeli od ribolova, maslinika i raznog bilja koje vodu crpi iz tla. Ali i od ovaca, kojima također treba slatka voda. Da na Kornatima ima takve vode rezultat je istraživanja što ga je prije petnaestak godina pokrenuo viši stručni savjetnik, biolog kopnenih sustava Nacionalnog parka Kornati Zlatko Ružanović.

 

Kako piše Jutarnji list, u potrazi za jamama Ružanović se koristio svim raspoloživim podacima pa i austrougarskim topografskim kartama, a ponajviše svjedočenjima starih Kurnatara. Nisu to bili neki precizni podaci pa je ponekad valjalo i po nekoliko dana tumarati kornatskim kršem da bi se nabasalo na takvu jamu.

Stručni naziv im je - anhijalne jame, od grčkog anhios - blizu mora. Neke su sasvim pod morem, nekima je more do polovice dubine, a neke su sasvim suhe. Od nađenih i istraženih 40-ak jama, dvadeset ih ima na površini slatku vodu, koja prelazi u boćatu, a na samom dnu je morska voda.

Kako su nastale jame? Poslije glacijalnog doba, prije 10 - 15 tisuća godina kad se razina mora dizala za 100 do 120 metara visine, Jadran je tek počinjao dolje ispod Jabučke kotline. Dnom današnjeg Jadrana gotovo sve do Zadra tekla je rijeka Po. Kornati su dotad bili kopno, a tada su ti dijelovi kopna bili djelomično potopljeni. One jame koje su bile niže postale su morske jame, a one na visini ostale su i dalje suhe. Jame koje je napunilo more bile su odlična podloga za oborinsku vodu koje onda stoje na toj slanoj vodi, piše Jutarnji list.

Sustavno istraživanje počelo je kada se Ružanović povezao s Hrvatskim biospeleološkim društvom. Dosad su istražene 22 anhijalne jame, a u nekima istraživanje valja ponoviti jer su razvedene i zahtijevaju dodatnu opremu i vrijeme. Radi se o mukotrpnom i skupom stručnom ronilačko-speleološkom poslu kojim se u Hrvatskoj trenutačno bavi samo desetak ljudi.

Najdublja dosad otkrivena jama je Blitvica na Piškeri. Duboka je 70 metara: najprije je 20 metara vertikale do vode, onda slijedi 50 metara duboke vode, najprije slatke, a onda slane. Svaka je jama drugačija. Ima jama od 60, 64 metra, i jedna od 45 metara. - 22 metra vertikale i onda voda. Ljudi bi tu dolazili do vode tako da bi zavezali posudu za konop i tako grabili vodu. Na nekim jamama o tome svjedoče i žljebovi na stijenama urezanim konopom.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK