OBJAVA: 02.11.2019, 19:25h   •   IZMJENA: 02.11.2019, 19:46h   komentara   •     ISPIŠI

Analiza

U deset godina 80 posto manje Srba u dalmatinskom zaleđu: Ukupno 78 tisuća manje ljudi oko Knina, Drniša, Benkovca...


  Ilustracija/ŠibenikIN U deset godina 80 posto manje Srba u dalmatinskom zaleđu: Ukupno 78 tisuća manje ljudi oko Knina, Drniša, Benkovca...
PIŠE ŠibenikIN
02.11.2019, 19:25h

Istraživanje u sklopu projekta ‘Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)’ pokazalo je da su sve do 1991. godine dvije najbrojnije etničke skupine - Hrvati i Srbi - na prostoru Dalmatinskog zaleđa živjele u zadovoljavajućem suživotu. Prema popisu iz 2011. godine, ukupno stanovništvo smanjilo se za 78.401 stanovnika, od čega je srpskog stanovništva 60.218 ili 82,10 posto manje u odnosu na 1991.

 

 

 

Demografski trendovi kretanja ukupnog stanovništva Hrvatske, posebno srpskog stanovništva, poražavajući su kada se analiziraju na nivou regija koje su tradicionalno u značajnom broju naseljavali Srbi – pokazalo je istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)”, piše p.portal.

Regije koje su uzete u razmatranje u sklopu istraživanja su geografsko-historijske cjeline koje obuhvaćaju općine prema teritorijalnoj podjeli koja je vrijedila na dan popisa stanovništva 31. 3. 1991. godine. Tada je u Hrvatskoj bilo 6.694 naselja i 102 općine. Dakle, za demografsku analizu kretanja stanovništva pojedine regije uzete su općine s naseljima koje su tradicionalno pripadale pojedinoj regiji. Također, kretanje ukupnog stanovništva, kretanje Hrvata i Srba pojedine regije analizirano je kroz sljedeće popisne godine: 1880, 1890, 1900, 1910, 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2001. i 2011. godinu. Za 1921. i 1931. godinu nema dostupnih podataka na razini naselja. Premda su posredni podaci o vjeri i jeziku dostupni na razini općine ili kotara, oni nisu obrađeni i kao takvi nisu mogli biti korišteni u ovu svrhu. Međutim, ova činjenica suštinski ne remeti postavljene ciljeve istraživanja.

U okviru analize, kada je u pitanju Dalmatinsko zaleđe, uvrštene su sljedeće općine i njima pripadajuća naselja prema teritorijalnoj podjeli iz 1991. godine koje tradicionalno pripadaju ovoj regiji: Benkovac, Obrovac, Knin, Drniš, Sinj i Imotski.

Iz podataka u navedenoj tablici vidljivo je da se ukupno stanovništvo reproduktivno sporo razvijalo, jer se tokom 111 godina, tj. do 1991. godine tek uvećalo za nešto više od 50%, što je ipak razmjerno brže, odnosno manje sporo, nego u prethodne tri analizirane regije. Svi prikazani pokazatelji do 1991. godine, kako za ukupno tako i za hrvatsko i srpsko stanovništvo, prilično su ujednačeni, izuzev pokazatelja verižnih indeksa za period poslije 1971. godine.

Relativna zastupljenost dva naroda – hrvatskog i srpskog – u ukupnom stanovništvu relativno je stabilna tokom cijelog perioda sve do 1991. godine. Tako se učešće hrvatskog etnikuma kreće od 61% do 64%, a srpskog od 31% do 35%. Fluktuacije nastaju poslije 1971. godine, kada broj stanovnika obje etničke skupine počinje blago opadati, što treba pripisati društveno-ekonomskim i političkim previranjima koji su se dogodili u tom periodu, na što ukazuju pokazatelji verižnog indeksa cenzusa 1961/1971, te 1971/1981. i 1981/1991. godine.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK