SADA ČITATE
Vrpca je presječena, ali osim Pere vode nema nitko: Doznali smo otkud Ameri u Erveniku, gdje je voda 'zapela' i obišli najveće vjetroturbine u zemlji
          OBJAVA: 19.04.2019, 22:15h   •   IZMJENA: 20.04.2019, 09:34h   komentara   •     ISPIŠI

Reportaža

Vrpca je presječena, ali osim Pere vode nema nitko: Doznali smo otkud Ameri u Erveniku, gdje je voda 'zapela' i obišli najveće vjetroturbine u zemlji


  Cijevi stigle, vode nema / ŠibenikIN Vrpca je presječena, ali osim Pere vode nema nitko: Doznali smo otkud Ameri u Erveniku, gdje je voda 'zapela' i obišli najveće vjetroturbine u zemlji
PIŠE Nina Medić
19.04.2019, 22:15h

Povod našoj reportaži iz Općine Ervenik bio je dolazak vode u naselja Mokro Polje i Radučić, međutim, čim smo došli u legendarni restoran 'Kod Pere' u Radučiću doznali smo nitko od stanovnika vodu u domovima zapravo još nema.

 

- Ma kakva voda? Vrpca je presječena, ali vode vam osim Pere nema niko. To se Ameri foliraju – kaže nam Zdravko Kostić iz Morkog Polja koji već godinama živi u Mariboru, ali u rodni kraj dolazi i po nekoliko puta godišnje.

Da vode nema potvrđuje nam i Vele Kutlača koji nosi janjca i stavlja ga na ražanj.

- Ma iman ja vode punu gusternu, ali što će mi kad je ne pijen - govori kroz smijeh.  

Uskoro nam se pridružuje i načelnik Općine Ervenik Predrag Burza (SDSS) koji nam pojašnjava da za vodovod još nemaju uporabnu dozvolu.

- Kad su nadležna tijela u pitanju ne usuđujem se prognozirati i govoriti kada će ljudi napokon imati priključke, ali 99 posto sam siguran da će to biti do kraja godine – oprezan je Burza koji je na mjestu načelnika od 2013. godine.

Otkud Amerikanci u Erveniku?

Projekt vodovodne mreže proteže se kroz 11 kilometara u dva naselja, ukupna vrijednost iznosi preko 5,8 milijuna kuna od čega je preko četiri milijuna kuna sufinancirano sredstvima Veleposlanstva i Vlade SAD-a, preko milijun kuna sufinancirala je hrvatska Vlada, dok je Općina Ervenik s vlastitim sredstvima u projektu sudjelovala s oko 400 tisuća kuna.

Načelnika pitamo otkud Amerikanci u cijeloj priči.

- Kada sam 2013. godine došao na mjesto načelnika, korištenje EU fondova bilo je tek u povojima. Tada sam shvatio da su prioriteti općine uvođenje struje i vode te asfaltiranje putova. Potom sam se dao u potragu gdje, kako i na koji način bi se stvari mogle početi pomicati s mrtve točke. U jednom od razgovora tako sam saznao da američka ambasada ima programe pomoći. Jedan od razgovora tako je urodio plodom i jednoga dana, a to je bilo 2014. godine, ti su se ljudi pojavili kod nas i ubrzo smo počeli s radom na projektu – ispričao nam je Burza.

Predrag Burza, načelnik Općine Ervenik / ŠibenikIN

Općina je bila zadužena za izradu projektno-tehničke dokumentacije i ishodovanje dozvola, a američka Vlada raspisala je natječaj i izabrala izvođača. No, projekt još nije gotov jer Općina Ervenik još nema uporabnu dozvolu.

Rečenicu 'Mi kao općina smo vrlo agilni' načelnik Burza ponovio je više puta tijekom našeg razgovora. No, istaknuo je više puta i kako sveukupno nije zadovoljan jer na području njegove općine ima još jako, jako puno posla.

- Mi kao općina smo vrlo agilni. Prošle godine izgradili smo 11 kilometara vodovoda, 25 kilometara asfalta, pomogli smo da se pokrene i investicija od 238 milijuna eura, a direktno preko naših mjera zaposlili smo 70 ljudi. Dakle, agilni smo, apliciramo na puno projekata i koliko možemo potičemo naše stanovništvo. Potičemo OPG-ove, pomažemo proizvodnju i radimo sve što je u našoj moći – napominje. 

Nekada su imali osam škola, danas imaju 70 posto starog stanovništva

Kao najveći problem Burza ističe to što u Općini Ervenik živi čak 70 posto staračkog stanovništva.

- Jako puno ima i samačkog stanovništva starije životne dobi što je poseban problem i tu ulažemo velike napore. Ovdje gdje sjedimo ima javnog prijevoza, međutim, ako uđemo u unutrašnjost naše općine, tamo ne postoji. Ljudi žive od skromnih penzija i socijale – ističe načelnik.

Prije rata na području Općine Ervenik bilo je čak osam osnovnih škola, dok danas nema niti jedne pa djeca s tog područja u školu idu u Kistanje ili Knin.

- Na području cijele općine imamo ukupno 40 školske djece od prvog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole. U centar mjesta Ervenik je, ne tako davno, na posao dolazilo 450 ljudi. Tu je postojala tvornica Ponos, postojala je zadruga Zrmanja, postojala je pošta, dvije mesnice, dvije trgovine, dvije kavane. Tu je nekada živjelo oko četiri tisuće ljudi – doznajemo od načelnika.

Prema zadnjem popisu stanovništva, onom iz 2011. godine, danas na području Općine Ervenik živi 1105 ljudi, no ta brojka teško da je realna.

- Jako puno ljudi je u fluktuaciji. Starije stanovništvo često ode kod svoje djece preko godine, dok mladi idu raditi izvan općine te mi je teško reći koliko tu zapravo ljudi živi – oprezan je Burza.

Manje je mladih, više starih, a uglavnom je pusto / ŠibenikIN

U samoj Općini Ervenik zaposleno je ukupno pet ljudi. Uz načelnika, plaću prima još i zamjenica načelnika, pročelnik, komunalni redar te spremačica.

- Krajem prošle godine zvali su nas iz Zavoda za statistiku i pitali zašto toliko novca trošimo za plaće te se ispostavilo su u tu statistiku bili uključeni svi zaposleni preko mjera Općine. Mi za plaće trošimo možda oko 700 tisuća kuna, a izvršenje proračuna nam je oko 12 milijuna kuna i ono što imamo ne potrošimo nego sve oplodimo – govori Burza.

Općina Ervenik površinom je ogromna. Proteže se na ukupno 212 kvadratnih kilometara  te od jednog do drugog kraja općine ima 50 kilometara. Osim pustoši, ono što će vam prvo zapeti za oko svakako je prekrasna priroda te je cijelo područje općine dio ekološke mreže Natura 2000.

- Mi smo zbog te činjenice dosta ograničeni te se možemo baviti sa samo pet stvari - ugostiteljstvom, turizmom, stočarstvom, poljoprivredom i obnovljivim vrstama energije – ističe načelnik.

Drugi najveći projekt u Hrvatskoj

A obnovljivi izvori energije razlog su zašto je tijekom ove godine ogroman broj medija posjetio Općinu Ervenik. Na prostoru mjesta Pađene prošle godine je, naime, počela gradnja najveće vjetroelektrane u Hrvatskoj vrijedne ukupno 1,8 milijarde kuna što je čini drugim najvećim projektom u Hrvatskoj (prvi je Pelješki most). Iza investicije stoji grupacija Lager iz Posušja u vlasništvu Milenka Bašića, jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u BiH. Projekt se razvijao skoro 17godina.

- Mi kao lokalna samouprava od tog projekta ćemo imati velike koristi. Bit ćemo sasvim samoodrživi i neovisni o bilo kome – optimističan je načelnik.

S razlogom je optimističan. Općini, naime, ide jedna lipa svakog proizvedenog kilovata električne energije što će godišnje stvarati prihod od preko tri milijuna kuna.

- Vlasnik je imao plan da kompletnu proizvodnju radi u Kistanjama gdje je kupio TVIK-ov pogon i tamo je trebalo biti zaposleno 300 radnika, a plan je bio i da 80 posto komponenti za vjetropark kupi s domaćeg tržišta. Međutim, s administracijom je sve išlo toliko sporo da na kraju umalo nisu propale građevinske dozvole i zbog svih tih okolnosti taj plan je propao – ispričao nam je načelnik Burza koji nam je otkrio da je u planu gradnja još jednog vjetroparka na području njegove općine kojeg će graditi Nova energija iz Rogoznice.

Davor Živković, voditelj radova u vjetroelektrani Krš-Pađane / ŠibenikIN

Najvećim vjetroparkom u Hrvatskoj gdje će biti ukupno 48 vjetroturbina, a trenutno ih je montirano tek šest, proveo nas je osebujni Šibenčanin Davor Živković koji u vjetroelektrani službenog imena Krš-Pađene, radi kao voditelj radova.

Gradilište se prostire na 21 kilometar kvadratni površine, radovi su počeli prošlo ljeto, a često ih zna usporiti vjetar budući da za montiranje gigantskih turbina vremenski uvjeti moraju biti idealni.

U vjetroparku je sve ogromno, a uz šest vjetroturbina, prostorom trenutno dominira dizalica teška oko 1150 tona. Živković nam objašnjava nam kako ide postupak za montiranje grdosija. Prvo se iskopa rupa, pa se nalije beton pa se slaže turbina. U svaki temelj jedne vjetroturbine ide 570 kubika betona te 90 tona željeza, dok su stupovi visoki 134 metra. Kad se na njih postavi turbina, vrh elipse je na 200 metara!

- Kad sam nekoliko dana zaredom po cijele dane radio u vjetroparku, dolazak u Šibenik bio mi je šok. Sve je mi se činilo malo! Crveni i plavi neboder izgledali su mi kao da ih je netko prepolovio – slikovito je to opisao Živković.

Obilazak vjetroparka bio je kraj naše avanture u Općini Ervenik. Možda još nemaju vodu u kućama, ali uvjerili smo se da imaju odličnu janjetinu, prekrasnu prirodu, najveće vjetrenjače u Hrvatskoj, a pronašli smo i mlade ljude koji tamo gdje je život stao žele ostati i raditi. O njima čitajte u sljedećim reportažama…

Ervenik D.B.

POGLEDAJ CIJELU FOTOGALERIJU 45 fotografija

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK