SADA ČITATE
'Masovni turizam će unazaditi Šibenik: Turistima ne trebaju novinari, pisci ni profesori fizike, već konobari i kuhari'
          OBJAVA: 25.04.2018, 08:03h   •   IZMJENA: 25.04.2018, 08:23h   komentara   •     ISPIŠI

Emir Imamović Pirke predstavio novi roman

'Masovni turizam će unazaditi Šibenik: Turistima ne trebaju novinari, pisci ni profesori fizike, već konobari i kuhari'

Novinar i pisac sa šibenskom adresom Emir Imamović Pirke predstavio je u splitskome klubu 'Quasimodo'novi roman 'Terorist' čije smo ulomke prvi ekskluzivno objavili na portalu ŠibenikIN. Moderatorica je bila Tanja Mravak, a predstavljač je Ivica Ivanišević. U petom romanu Pirke se bavi Mirzom Kasumovićem, koji je kao siromašni mladić krenuo u HOS, preko Armije BiH, pa do ISIL-a, a tim povodom Pirke je dao intervju za Slobodnu u kojem je otkrio što mu je bila inspiracija za roman , a najavio je i ovogodišnji Festival alternative i ljevice (FALIŠ).


  FALIŠ/ Facebook 'Masovni turizam će unazaditi Šibenik: Turistima ne trebaju novinari, pisci ni profesori fizike, već konobari i kuhari'
PIŠE ŠibenikIN
25.04.2018, 08:03h

Novinarski kazano, je li tajming romana došao prekasno, kad se ISIL-ova država u Siriji raspala, a čini se i vehabizam u BiH? Ili ste čekali za roman nužnu povijesnu distancu?

- Ne postoji tajming za roman: nekada se, istina, dogodi nešto što pomogne da knjiga energičnije započne život, ali uglavnom bez autorove volje. Kada sam počeo pisati roman, takozvana Islamska država Iraka i Levanta se činila moćnom. Imao sam, međutim, cijelu godinu u kojoj je njezin nestanak bio izvjestan da završim knjigu, no odlučio sam sačekati da se taj kraj zbilja i dogodi.

To što više nema takozvane Islamske države ne znači da nema ni onih koji se za nju nastavljaju boriti na sličan ili gori način. Terorizam s religijskim prefiksom po svojoj prirodi ne može nestati, jer mu za dostizanje ciljeva treba vječnost. To što niti jedan džihad u modernoj povijesti nije dobiven nije smetnja radikalima da započnu novi rat koji će proglasiti svetim.

Što se tiče vehabizma u BiH, taj problem niti je minoran kako tvrdi Bakir Izetbegović, niti je ogroman kako navodi Kolinda Grabar-Kitarović. Da je minoran, možda u Siriji ne bi bilo niti jednog državljanina BiH, a da je ogroman bilo bi ih nekoliko tisuća umjesto nekoliko stotina. Nije svaki vehabija potencijalni terorist, ali je činjenica da terorizam koji se naziva islamskim u svom korijenu ima vehabizam, kazao je pirke za Slobodnu.

Je li "Terorist" nastao, što bi se filmski reklo, prema istinitoj priči? 

- Terorist je izmišljena priča u stvarnosnom okviru. Mirza Kausmović, kako se zove junak knjige, ne postoji i sklopljen je, kao i svaki književni lik, od niza likova iz stvarnosti.
HOS u BiH je velika priča.

Čini se da su vas, uz isilovce i muslimane u HOS-u, posebno zanimale socijalne razlike u socijalizmu, djeca službenika u zgradama različito su živjeli od rudara i čistačica u radničkim naseljima. To je, kako vidimo u romanu, utjecalo i na put njihove djece u devedesetima? 

- HOS u Bosni i Hercegovini je velika, slojevita i neispričana priča koje sam se tek dijelom dotakao između ostalog i zato što sam zbilja imao susjeda, muslimana i HOS-ovca, koji je, kao i junak iz knjige, ubio neke ljude, dok ih je za novac prevodio preko linija razgraničenja. Iako se o njima danas malo govori, klasne razlike u Jugoslaviji su postojale, a to što nisu bile velike i što je broj siromašnih bio manji nego sada, ne govori ništa dobroga o životu na egzistencijalnom rubu. Siromaštvo nikada nije ugodno, a posebice je bilo vidljivo u zemlji brojne srednje klase koja je slavila rad, dok su najteže živjeli oni koji su radili teške poslove. Nikoga siromaštvo ne predodređuje za zločin, samo što može biti poticajno za krive izbore i životne odluke.

Već duže vrijeme živite u Šibeniku. Održavate li kontakte s rodnom Tuzlom? Ima li šanse da backpackeri stignu i u Tuzlu?

- Čini mi se da u Tuzlu idem češće otkako živim u Šibeniku nego što sam išao dok sam bio u Sarajevu. Ja sam iz Tuzle otišao prije 22 godine i moj doživljaj kvalitete života nije niti može biti realan. Grad izgleda ljepše nego ikada, razvija se i kao turistički centar, ali u manjoj mjeri nego Split koji će, kao i Šibenik, masovni turizam možda obogatiti, ali će ga sigurno unazaditi na niz načina.

Turistima, jebiga, ne trebaju ni novinari ni pisci ni profesori fizike, već konobari i kuhari, niti im treba živa gradska kultura krojena prema potrebama građana koji se ne zadovoljavaju ulogom najamnika ili statista u resortima sa semaforima i bolnicom.

FALIŠ ide dalje, čak i bez podrške Ministarstva kulture. Znaju li se već festivalske teme? 

- Nakon što smo prošle godine vratili deset tisuća kuna Ministarstvu kulture, ove godine su nam odobrili uobičajenih dvadeset. Imamo, dakle, skoro pokriven smještaj za goste. Ne kukamo i nećemo ići u novu kampanju prikupljanja sredstava. Centralna tema bit će "Turizam: između profita i javnog dobra", bavit ćemo se 1968. i njezinim iznevjerenim idealima, zatim godišnjicom Rezolucije Informbiroa, a pokušavamo naći način, sredstva i, naravno, sudionike koji će na zanimljiv i relevantan način govoriti o četrdesetoj godišnjici početka ekonomskih reformi u Kini.

Cijeli intervju pročitajte ovdje.

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK