OBJAVA: 17.07.2017, 12:31h   •   IZMJENA: 17.07.2017, 12:40h   komentara   •     ISPIŠI

Iris Ukić Kotarac postavlja logična pitanja

'Tko je naložio Mioču da Vodovod dokapitalizira Jadranku banku, tko ga drži za…?'

Osnovno pitanje koje se nameće nakon Miočeve pressice je tko je naložio direktoru Mihi Mioču da se Jadranska banka dokapitalizira sredstvima komunalnog poduzeća čija je osnovna djelatnost vodovod i odvodnja. Koja je svrha gradonačelnika, Skupštine društva, nadzornog odbora i Gradskog vijeća, pita se gradska vijećnica sa liste Stipe Petrine, Iris Ukić Kotarac.


  Ilustracija/ŠibenikIN 'Tko je naložio Mioču da Vodovod dokapitalizira Jadranku banku, tko ga drži za…?'
PIŠE N.M.
17.07.2017, 12:31h

- Da su građani Šibenika i udjeličari u Vodovodu žrtve politike vidljivo je iz nedavne Miočeve pressice kada isti nije dogovorio na konkretna pitanja. Mioč je nastavio svoj politički i direktorski rad u maniri kako to provodi gradonačelnik Burić. Govorio je, a nije rekao ništa.

Tko je iznad Mioča i Burića!? Tko koga drži za ...? Tko to gradonačelniku i direktoru Mihi Mioču diktira iz sjene. Upravljaju li gradom neki treći ljudi koji nisu poznati građanima Šibenika ili se radi o prebacivanju političke i ine odgovornosti? – zapitala se Ukić Kotarac.

Ona podsjeća da je gradonačelnik Burić na sjednici Gradskog vijeća 19. prosinca 2014. godine, odgovarajući na njezin upit vezan za uz ulaganje 5 milijuna kuna sredstava komunalnog poduzeća u dionice Jadranske banke odgovorio

'Skupština nije sazvana, o tome se na nivou Skupštine nije raspravljalo. Po odgovoru iz Vodovoda nije bilo potrebno'

- Gradonačelnik je jasno poručio da što se tiče dokapitalizacije to nije bio predmet niti da je sazvana Skupština, niti je on kao predstavnik u Skupštini u ime Grada Šibenika u takvom sustavu odlučivanja sudjelovao. Navedeno su gradonačelnikove riječi i iste stoje u zapisniku sa sjednice Vijeća – ističe gradska vijećnica.

Lošu odluku direktora ne može sanirati ni odluka Nadzornog odbora!

Direktor Mioč s druge strane tvrdi drugačije, da je bila sjednica Skupštine u kojoj se amenovalo njegovu odnosno odluku Nadzornog odbora pa javnosti poručuje:

'Politika je to odredila preko Vodovoda. Da li je to bila pametna odluka? Vjerojatno nije. Da li je bila legitimna? Bila je! Tih 5 milijuna kuna ćemo mi dobiti natrag, možda to bude trajalo 2 godine ali ćemo taj novac dobiti natrag odnosno valorizirat ćemo na bilo koji način. Da li bi danas to napravio? Ne bi. Da li su me na to nagovorili raznorazni naši koji su 'iznad mene'?

Usprkos svemu navedenom direktor i dalje tvrdi da je sve bilo zakonito.

Iris Ukić Kotarac postavlja pitanje koje su to stručne službe Vodovoda, prema riječima direktora, napravila procjenu sigurnosti ulaganja sredstava Vodovoda u dokapitalizaciju banke.

- Ako elaborat postoji želim ga dobiti na uvid kao vijećnica Gradskog vijeća, ali i kao građanka Šibenika koju zanima što i kako rade direktori radi kojih se eto praktično mijenja društveni ugovor da bi isti kao nezamjenjivi kadar i očito nekima koristan, ostali i dalje na svojoj funkciji. Ne znam što su radile stručne službe, ali ja sam s druge strane napravila 'domaću zadaću'. Naime, uvidom u kretanje vrijednosnica Jadranske bake sa Zagrebačke burze evidentno je da je vrijednost dionice Jadranske banke rapidno padala. Nekad jaka banka očito nije mogla odoljeti nenaplativim potraživanjima i razno raznim interesima jer od kuda gubici – ističe ona.

Izvukla je podatke od 5. siječnja 2007. godine do 7. travnja 2016. godine iz kojih je vidljivo da je Jadranska banka rapidno gubila na vrijednosti dionica.

Kroz 2007. godinu prosječna cijena dionice primjerice na dan 31.12.2007 iznosila 13.450,00 kuna, tek godinu nakon toga 31. 12. 2008 iznos je bio 2.275,00 kuna , da bi 31.12.2009. godine, iznosila 2.440,00 kuna 31.12.2010 godine porasla na 2.930,00 kuna, ali na dan 14.12.2011. godine kad je izvršena posljednja kupnja iznosila tek 1.700,00 kuna, 11.12.2012. godine bila je 1.126,00 kuna, a 31.12.2013. godine tek 901,00 kuna,. Na dan 22.12. 2004. godine kad je izvršena posljednja kupnja i od strane Vodovoda sve u svrhu spašavanja privatne banke dokapitalizacijom javnim sredstvima građana iznosila je 850,00 kuna, dok 30.12. 2015. godine iznosila tek 299,00 kuna da bi primjerice 7. travnja 2016. godine iznosila 84,43 kune.

- Znamo kako su završili mali dioničari, ali i Vodovod. Vodovod je u spašavanju banke izgubio sav udjel koji je bio težak više od 7 milijuna kuna. Vodovod više nije dioničar banke niti mi imamo vlast i direktore koji gledaju javni interes. Ako laže koza, ne laže rog, premda u ovoj priči građani Šibenika ispali su najveće rogonje.  Šibenski nogomet nisu mogle spasiti i donacije Vodovoda. Umjesto igrača ponekad je pametnije promijeniti kompletnu upravu i nadzorni odbor – zaključuje Ukić Kotarac te za kraj izdvaja objašnjenje kojeg potpisuju Nensi Marin i Vedrana Šarić, predsjednica Sanacijske uprave i Članica Sanacijske uprave Jadranske banke:

'Sukladno općim načelima sanacije navedenima u Zakonu, dioničari institucije u sanaciji prvi snose gubitke, nakon njih gubitke snose imatelji depozita koji sačinjavaju dopunski kapital Banke te potom vjerovnici institucije redoslijedom koji je definiran stečajnim postupkom. Slijedom navedenog, za pokriće gubitaka Banke najprije su iskorištene rezerve i temeljni kapital Banke, zatim dopunski kapital te nakon toga tražbine vjerovnika Banke koje nisu osigurane sukladno čl.5 st. 3 Zakonu o osiguranju depozita (dalje: neosigurane tražbine). S obzirom da je iznos gubitaka Banke bio veći od raspoloživog iznosa prikupljenog iz rezervi, temeljnog kapitala, dopunskog kapitala te neosiguranih tražbina, ostatak sredstava potrebnih za pokriće gubitaka osigurala je Agencija iz Fonda osiguranja depozita te Sanacijskog fonda. Vjerovnici Banke čije su neosigurane tražbine iskorištene za pokriće gubitaka u zamjenu su stekli dionice Banke razmjerno udjelu njihovih sredstava u novom temeljnom kapitalu Banke.'

'Banku smo zbog dionica tužili, 1.2 milijuna tražit ćemo od Grada, a moj mandat traje pet godina'

Pet milijuna kuna s kojima je Vodovod dokapitalizirao Jadransku banku dobit ćemo nazad. Takvu odluku ponovno ne bih donio, ali ona je bila zakonita. Od Grada Šibenika tražit ćemo da nas obešteti za iznos od 1,2 milijuna kuna koje smo dali kao jamstvo HNK-u Šibenik.

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK