OBJAVA: 14.05.2014, 13:59h   •   IZMJENA: 14.05.2014, 14:49h   komentara   •     ISPIŠI

Ekskluzivno: Prvi intervju novog predsjednika Uprave Jadranke banke

Ivica Džapo: Ostat ćemo lider u Šibensko-kninskoj županiji jer su naša snaga domaće tvrtke i građani


  Z.D. Ivica Džapo: Ostat ćemo lider u Šibensko-kninskoj županiji jer su naša snaga domaće tvrtke i građani
PIŠE Ksenija Bilan
14.05.2014, 13:59h

Ivica Džapo postao je predsjednik Uprave Jadranske banke Šibenik prije nešto manje od četiri mjeseca. Za širu javnost, to je možda bilo iznenađenje, no riječ je o čovjeku s 28 godina staža u bankarstvu koji kaže da će kriza trajati još dugo jer je veliki nesrazmjer proizvodnje i potrošnje. U razgovoru za ŠibenikIN Džapo otkriva što za sobom nosi dokapitalizacija Jadranske banke i hoće li ona ipak prijeći u strane ruke

 

 

 

U posljednjih se nekoliko godina, otkako je počela globalna kriza, za nju se često proziva financijski, odnosno bankarski sektor. Što mislite o toj tezi?

- Krizu je izazvala prekapacitiranost proizvodnje, odnosno nesrazmjer proizvodnje i potrošnje. Bez bankarstva nema investicija, nigdje u svijetu, ali prekapacitiranost je dovela do nemogućnosti potrošnje. Usudim se reći, kriza neće trajati još ni dvije ni tri, nego više godina. Primjerice, tehnologija se razvila toliko da se jedan hotel može izgraditi za mjesec, dva dana, a sad zamislite koliko bi se hotela moglo napraviti na našoj obali. No, pitanje je postoji li potreba. Dakle, nismo u mogućnosti potrošiti ono što možemo proizvesti i tako smo došli u nesrazmjer. Banke funkcioniraju jednostavno, utvrđujete sposobnost klijenta, njegove mogućnosti i osiguranje. Ali kriza je pokazala nešto drugo, od 2008. sve se to urušava, BDP značajno pada, oporavak neće donijeti revolucionarne pomake u gospodarstvu jer proizvode i potrošnju moramo izjednačiti.

Zahvaljujući čemu je, po vašem mišljenju, opstala Jadranska banka u odnosu na velike bankarske kuće i s obzirom na uništeno gospodarstvo?

Više je faktora na to utjecalo. Jadranska banka je danas možda jedan od rijetkih primjera da od svog osnutka 1957. godine nosi isto ime, to je vrlo važno. Imamo potencijal, reputaciju i kontinuitet. Naša je snaga u 80 tisuća fizičkih i tri tisuće pravnih osoba, to je značajna brojka. Mi smo zaista lider u Šibensko kninskoj županiji, i držimo gospodarstvo koliko nam je to propisima dopušteno, jer ipak spadamo u srednje banke. Od njih 30 u Hrvatskoj, trenutno smo deveta ili deseta banka, po dva različita kriterija. Neminovno se ne možemo isključiti iz okruženja koje je negativno, prevelika je nezaposlenost, pada nam BDP, ali moram priznati da je naša sreća što smo na području ove županije jer danas turizam kao djelatnost ima značajni rast. Čak ne možemo pratiti neke naše velike hotelijere, zbog tih ograničenja. Naš TVP ima promet milijardu kuna, tu je naša Zagrebmontaža, Solaris, Jolly, niz malih sitnih djelatnosti i konačno, naši građani, koji su naša najjača snaga. Imamo stabilnu štednju koja danas iznosi 2,1 milijarde, a to je potencijal s kojim se mnoge banke ne mogu pohvaliti. Činjenica je da zahvaljujući racionalnom upravljanju, nismo išli u izgradnju nove, moderne, blještave  zgrade, malo smo i uskraćeni time, ali se s druge strane možemo pohvaliti likvidnošću, koja dnevno iznosi preko 100 milijuna kuna. Pred nama je izlazak prema Zagrebu i Splitu gdje smo otvorili poslovne centre i želimo više biti prisutni na tim područjima. U četiri mjeseca ove godine već smo plasirali 50 milijuna kuna kredita gospodarstvu, čime smo premašili svoj plan za ovo razdoblje.

Nedavno ste ponudili i nove pakete vaših usluga?

S obzirom na naše mogućnosti i likvidnost, usudio bih se reći da postajemo najpovoljniji na tržištu. Vrlo smo konkurentni. Nudimo dugoročne kredite za investicije s kamatnom stopom od 5,3 posto godišnje što je vrlo prihvatljivo. Tu je uvjet 20 posto vlastitih sredstava, ne toliko zbog depozita, nego osiguranja, odnosno da znamo kakav je naš klijent, koje su njegove mogućnosti. Nadalje, dajemo dugoročne kredite za trajna obrtna sredstva s kamatom od 5,99, uz depozit od 10 posto, gdje nam je isto tako važna kreditna sposobnost klijenta. Tu su kratkoročni krediti za pripremu turističku sezonu s naglaskom na mala društva, ugostitelje, iznajmljivače. Kamata od 7,5 posto možda je malo veća, ali to su kratkoročni krediti, a novac se može brzo dobiti. Podupiremo i poljoprivredu kojoj za pripremu proizvodnje nudimo kredite uz kamatu od također 7,5 posto. Vrlo smo povoljnu ponudu složili i za naše građane, nenamjenske kredite do 16 tisuća eura s kamatom od 7,4 posto što je trenutno na tržištu vrlo povoljno za nenamjenske kredite i rekao bih da nema takve ponude na tržištu. Pripremamo i kreditnu liniju za ulaganje u staru gradsku jezgru, gdje je u dogovoru sa županijom i gradom, načelno dogovorena kamata od 4,9 posto.

Zašto krediti baš za ulaganja u šibensku staru jezgru?

- Kao domaća banka želimo da Šibenik postane prepoznatljiv, odnosno baš njegova stara  jezgra. To je trend i mi želimo u njemu sudjelovati. Uvjeren sam da će za nekoliko godina Šibenik izgledati drugačije, ljepše. Teško je danas poslati nekoga u stečaj. Prije osam godina to je mogao biti Solaris, takva je bila situacija. Danas je to respektabilna hotelska kuća ne samo na Jadranu , nego na Mediteranu. S druge strane imamo i tvrtke u poslovnim teškoćama. NCP je, primjerice, naša tvrtka koja jest u teškoćama, ali je imala rast sa 70 na 100 milijuna kuna prometa godišnje u zadnje dvije godine i treba joj pomoć. Držimo li se kruto, činovnički, brojke bi pokazivale da od te tvrtke nema ništa, ali postoji nešto drugo. Ako smo se orijentirali na turizam, onda sve ono što prati turizam treba održavati na životu jer će sutra i njima biti bolje. Nažalost, odrekli smo se nekih tvrtki Revije ili Poliplasta, naprimjer. Danas smo na prekretnici gdje je kriza u loš rezultat povukla i nekoga koji je prosperitetan ili je manje prosperitetan.  U zadnjih 10 godina u Šibeniku nismo imali ozbiljnu investiciju. I tu treba uskočiti država, odnosno HBOR.

Bankarski sektor često proziva državu, HNB, HBOR. Što su oni trebali, a nisu napravili?

- Napravili smo grešku jer smo u zadnjih 10 godina ulagali u infrastrukturu, a ne u tehnologiju koja bi osiguravala radna mjesta jer bi onda infrastruktura dolazila sama po sebi.  Sad smo u situaciji da imamo 10 tisuća stanova viška, 30 tisuća praznih kuća u ruralnim područjima. Kad sve zbrojimo, našu smo akumulaciju upotrijebili u krive investicije. Kao primjer, TVP-u je trebalo osigurati novi moderni stroj, umjesto da gradimo nogostupe i trgove. Tada ima posla za građevinu ali samo trenutno, dok traju radovi, a što kad se izgradi? Kao i u slučaju autoceste, koja je naš daleko najbolji projekt. Dok se gradila, sve je bilo mobilizirano, a što sad s tim strojevima i kamionima kad nema radova, o tome se nije razmišljalo. Uloga države svakako bi trebala biti značajnija. HBOR ne može refinancirati klijenta s kamatom od 6 posto. Treba li klijent refinanciranje, a procijenimo da ima budućnost, onda kamata ne smije biti veća od 1, 6 posto. A zašto se to nije događalo? Došli smo u situaciju da nitko više ne želi investirati jer se svi boje što će biti sutra, nezaposlenost raste i onda još ono najgore – mladi nam ljudi odlaze iz zemlje, a to je najveća tragedija. Mi moramo zaustaviti te procese. Odrekli smo se proizvodnje, a to nismo smjeli dopustiti.

Pred Jadranskom bankom je dokapitalizacija, može li završiti u stranom vlasništvu?

Banka ima tisuću vlasnika, velikih i malih, a s obzirom na regulativne zahtjeve u procesu smo dokapitalizacije, jamstveni kapital moramo sa sadašnjih 12,8 posto podići na 15.5.  Prikupljamo ponude, imamo već odgovore i pisma namjera. Nekih 70 milijuna kuna bi mogli dobiti kao dionički kapital, a imamo i najave stranih investicijskih fondova koji bi mogli doći sa desetak milijuna eura u dopunski kapital. Više smo nego stabilni, ali regulator želi da se banke dokapitaliziraju jer smo tada sigurniji, odnosno stabilniji u slučaju da imate klijenta koji zapadne u teškoće.  Zato morate imati potrebnu rezervu, odnosno kapital. Dakle, vjerujem da neće biti stranog vlasnika, ali očekujem promjene jer strani investicijski fondovi žele sudjelovati u dokapitalizaciji. Njihov bi novac trebao služiti da bi se ostvarili njihovi projekti na našem području. Uspijemo li u tome, to će biti veliki značajan posao, kojim ćemo banci osigurati dodatnu stabilnost što će se onda reflektirati i na gospodarsku aktivnost naše regije.

Javnosti ste do sad bili poznatiji po bavljenju vinogradarstvom i vinarstvom. Koliko vam ostaje vremena za taj hobi?

- Jako malo, imam dane kad sam u banci i popodne ili sam na putu. To je obiteljski posao još od 1970. godine. Zavolio sam ga i ja, od njega smo živjeli, nakon rata smo obnovili vinograde, a sad to održava moj brat jer je moja obaveza sada upravljati bankom i učiniti je još uspješnijom.  

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK