OBJAVA: 04.11.2016, 21:10h   •   IZMJENA: 04.11.2016, 21:15h   komentara   •     ISPIŠI

Uz obljetnicu oslobođenja Dalmacije

Lijevi umovi na okruglom stolu u Šibeniku: 'Antifašizam danas slavimo s figom u džepu'


  Ivan Buvinić/ŠibenikIN Lijevi umovi na okruglom stolu u Šibeniku: 'Antifašizam danas slavimo s figom u džepu'
PIŠE Ivana Šimundić
04.11.2016, 21:10h

Revizionizam je suptilno ušao u sve pore hrvatskog društva i postalo je sasvim normalno nazivati ulice po Mili Budaku ili smatrati da je Jure Francetić heroj. Više nije 5 do 12 nego je 12 i 15, toliko smo odmakli u svakodnevnoj fašizaciji, poruka je s okruglog stola 'Antifašizam jučer, danas, sutra' u Šibeniku održanog u petak navečer u sastavu Karoline Leaković, kandidatkinje za predsjednicu SDP-a, dugogodišnjeg novinara i savjetnika Stipe Mesića Tomislava Jakića te Hrvoja Klasića, povjesničara i docenta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

 

 

 

Skup je privukao veliku pozornost Šibenčana, viđeni su uglednici poput nekadašnjeg saborskog zastupnika SDP-a Ivana Ninića, poznate odvjetnice Vere Bego Macura, predsjednik Foruma mladih Šibensko – kninske županije Luka Nikpalj, Zoran Erceg, jedan od kritičara prosvjeda branitelja 'šatoraša' i poznati aktivist za ljudska prava Zoran Pusić.

Karolina Leaković istaknula je da antifašizam nije samo dio njenog političkog opredjeljenja, nego i ono što zastupa kao građanka. Antifašističko naslijeđe u Hrvatskoj mora se prestati tretirati kao depolitizirano mjesto i postati nadahnuće za emancipacijske prakse u svakodnevici, kazala je.

- Govorim o potrebi da antifašizam obuhvati prakse otpora prema dominantnom ekonomskom poretku jer kapitalizam uvjetuje pojavu neofašizma. Pojmovi radnik, radnica ili tvornica sve su češće dio umjetničkih postava, a ne konstantni dio političkog poretka – rekla je Leaković.

Za mnoge nove generacije i antifašizam i socijalizam su prazni označitelji, a zadaća ljevičara je ponuditi im promociju antifašizma kao borbe protiv kapitalističkog sustava u kojem živimo. Kapitalizam i socioekonomska nejednakost u Europi nakon pada Berlinskog zida i Drugog svjetskog rata generiraju socijalne uvjete koji su u vezi s revitalizacijom fašističkih ideja i neonacizma, pojasnila je Leaković i istaknula da demokratizacijom političkog sustava i ekonomskih odnosa možemo djelovati u kontekstu obračuna s fašizmom.

- Danas je popularno izjednačavati antifašizam s komunizmom, a vladini prvaci relativiziraju fašizam i tako manipuliraju povijesnim revizionizmom – upozorila je Leaković.

Tomislav Jakić podsjeća da je neofašizam danas realnost ne samo u Hrvatskoj već i u svim ostalim europskim zemljama, a analitičari bi po njemu  trebali  proučavati povijest kako bi utvrdili zašto se to događa.

- Činjenica je da u lošoj ekonomiji fašističke tendencije imaju plodno tlo, a ogledaju se u želji za jakim režimom, poretkom i vladom. Pad Berlinskog zida zapadne su demokracije shvatile ne kao prirodan tijek stvari, nego kao svoju pobjedu i požurile pobrati plodove te pobjede. Kroz to jačanje kapitalizma došlo je njegove sprege s neofašizmom – utvrdio je Jakić.

Neofašizam ima veliku podršku SAD-a koji se panično boji oživljavanja ideje komunizma jer bi to kapitalizmu može doći glave, upozorio je.

Mediji imaju značajnu ulogu u razvoju neofašizma i to kao katalizator i prenosioc ideja neofašizma kroz odabir sugovornika i način obrade tema, smatra Jakić.

- Živimo u iluziji da nikad nismo bili bolje informirani, a zapravo se nalazimo u zbrci informacija gdje isti tretman imaju ljubavni parovi i bombardiranje Mosula. U toj zbrci proturaju se ideje da su svi totalitarizmi jednaki, a to moramo odbaciti. Među našim novinarima ima onih koji su odgovorni za zatrovano društvo i za to trebaju snositi posljedice – naglasio je Jakić.

Hrvoje Klasić, povjesničar i docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kazao je da Šibenik i Dalmacija trebaju biti ponosni na svijetli period povijesti u kojem su nam svima osvjetlali obraz.

- Danas imamo obračun iskrivljavanja prošlosti u kojem je došlo do potpunog obrata činjenica i ono što je nekad bilo crno, danas je bijelo – kazao je Klasić.

Upozorava da umjesto da proučavamo 20. stoljeće kako bi kroz njega shvatili što nam se dogodilo devedesetih, mi kroz prizmu devedesetih promatramo cijelo 20. stoljeće.

- Kroz Domovinski rat gledamo socijalizam, komunizam i druge režime. Kao uzor se uzimaju borci protiv komunizma i Jugoslavije pa tako dobivamo ustaški pokret kao pokret borbe za Hrvatsku. Od devedesetih godina ruše se antifašistički spomenici, a partizane iz četrdesetih se skoro pa povezuje s Vukovarom – rekao je Klasić.

Smatra da antifašizam danas slavimo s figom u džepu jer ne govorimo dovoljno o bitkama o kojima su tada ginuli Hrvati, a Rade Končar i svi koji su poginuli na Sutjesci danas bi trebali biti heroji, naglasio je.

Danas je postalo normalno izjednačavati antifašiste s ustašama i komunistima, upozorio je i dodao da 'Za dom spremni' nije starohrvatski pozdrav. Taj pozdrav ne piše nigdje u librettu opere Nikola Šubić Zrinski, kazao je, a njim su potpisane stotine dokumenata  i naloga za ubojstva.

- Revizionizam je suptilno ušao u Hrvatsku u sve pore i počeo se normalizirati. Postalo je normalno nazivati ulice po Mili Budaku i smatrati da je Jure Francetić heroj – istaknuo je Klasić, a povjesničar Dragan Markovina dodao je da je sve što je danas vezano za revizionizam u mnogim dijelovima posljedica oportunizma institucionalne ljevice koja se povlačila pred tim vrstama ludila, kako je kazao.

Antifašizam i revizionizam, nastavio je, mogu se promatrati s dva aspekta, kroz odnos prema Drugom svjetskom ratu te kroz odnos prema 'moliteljima pred bolnicama, Klemmu, Željki Markić i sličnima', zahvaljujući kojima mnogi dobivaju prijetnje na dnevnoj bazi.

- Više nije pet do dvanaest nego je dvanaest i petnaest, koliko smo odmakli u svakodnevnoj fašizaciji, da moramo naći neki zajednički odgovor na stanje u kojem se nalazimo. Nova vlada s ministrima Kujundžićem i Barišićem je neoustaška vlada, protiv toga se treba boriti i SDP to konačno treba shvatiti – naglasio je Markovina.

 On smatra da je vrijeme da se izgradi društvo koje se neće povlačiti i koje će definirati antifašizam u današnjim okolnostima.

- Antifašizam danas mora biti aktivna borba, pred molitelje ispred bolnica treba izići kontra skup i to je put kojim treba ići – kazao je Markovina i dodao da je Muzej antifašizma u Šibeniku praksa koju trebaju slijediti svi hrvatski obalni gradovi.

Antifašizam jučer, danas, sutra I.B.

POGLEDAJ CIJELU FOTOGALERIJU 20 fotografija

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK