OBJAVA: 16.08.2013, 14:45h   •   IZMJENA: 16.08.2013, 15:03h   komentara   •     ISPIŠI

U politici, nogometu, veslanju, lijepim ženama

Povijesni 'vječiti derbi' između Šibenika i Splita: Tko je bolji?


  croatia.hr / fotomontaža Povijesni 'vječiti derbi' između Šibenika i Splita: Tko je bolji?
PIŠE Goran Pauk
16.08.2013, 14:45h

Antagonizam i 'blago rečeno' nesimpatije Šibenčana i Splićana nisu novijeg datuma, tvrdi šibenski povjesničar i arhivist Milivoj Blažević. Budući da su jugoslavenske političke strukture Split stavile na prvo mjesto, pa je tako i drug Tito, dva puta bio u Splitu 1946. godine, politički antagonizam se sa starijih prenio na sportsku omladinu, i stoga su šibenski studenti i Šibenčani tada mahom počeli navijati za Šibenik ili tada izrazito hrvatski klub - Dinamo.

 

 

 

Tadašnja struktura stanovništva nije bila kao današnja, nisu postojale ni Ražine ni Crnica ni Meterize. Šibenik nije bio tvornički grad, a socijalna struktura je bila gradska i težačka koja se, zbog slabijeg interesa jugoslavenskih vlasti koje su protežirale Split, više naklonila 'hrvatskijem' Zagrebu. No, ne smije se zaboraviti da su Šibenčani navijali tada i za Dinamo, zbog igrača šibenskog Osvita Ratka Kaciana koji je poslije rata zaigrao u zagrebačkom klubu.

- U privrednom pogledu Split je bolje koristio svoj položaj, ali i u kulturno-sportskom. Na primjer, naši veslači su 1946. godine pobijedili protežirani splitski Gusar na što su Splićani svojim političkim odlukama rekli da jednostavno Šibenčani 'ne smiju' pobijediti slavne veslače iz Splita te su čak i odbili sudjelovati u ponovljenoj utrci – objašnjava Blažević.

U to vrijeme Šibenik je dobio i Hajduk usred Splita 2:1 što je tada bilo nečuveno jer su splitski 'bili' sa zvijezdom u grbu ipak bili Titov klub, a u nekim arhivima se spominje da su Šibenčane tada i pretukli u Splitu.

- Cijeli tadašnji animozitet između Šibenika i Splita dolazio je iz veslanja koje je tada bilo jako popularno u oba grada, a budući da su šibenski veslači bili bolji od Gusara koji je bio protežiran, održala se čak i sjednica šibenskih komunista u kojoj su zatražili da nestane antagonizma radi uspostave boljeg i pravednijeg socijalističkog društva – priča Blažević.

Koliko se animozitet osjetio i iz veslanja se prenio na nogomet i kulturu, dovoljno svjedoči i činjenica da su ga čak i komunisti pokušali spriječiti sazivanjem sjednice i suradnjom sa splitskim političkim kolegama. Sportska natjecanja nisu bila državna, već republička i lokalna što je komunistima zadavalo probleme jer su se šibenski i splitski sportaši jako često sukobili na sportskim borilištima. 

Sukob splitskih i šibenskih sportaša kulminirao je krađom splitskog Gusara 1951. godine u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Helsinkiju, priča Blažević. Šibenski veslači pobijedili su Gusare za četiri dužine čamca, ali su prevarama Splićani ipak otišli u Helsinki i tamo osvojili zlato.

- Normalno je da su se Splićani i Šibenčani borili za svoje. Split je bio veći grad i imao sposobnije političare. Šibenski političari su bili, kao iz Našeg malog mista, prijeratni zanatlije, koji nisu shvaćali da se za svoj grad treba žestoko boriti na svakom polju što su tada Splićani ipak shvatili – zaključio je Blažević.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK