OBJAVA: 23.03.2017, 10:03h   •   IZMJENA: 24.03.2017, 10:02h   komentara   •     ISPIŠI

Agrobioraznolikost Dalmacije

U petak u muzeju moći ćete razmijeniti sjemenje, sadnice, lukovice…


  Ilustracija/ŠibenikIN U petak u muzeju moći ćete razmijeniti sjemenje, sadnice, lukovice…
PIŠE M.K.
23.03.2017, 10:03h

Muzej grada Šibenika i POU Libar organiziraju u petak u 18 sati predavanje 'Agrobioraznolikost Dalmacije; Stare sorte i pasmine Dalmacije', koje će održati istaknuti predavač, Roman Ozimec, a u sklopu predavanja održat će se razmjena sjemenja, sadnica i lukovica.

 

Muzej grada Šibenika i POU Libar organiziraju predavanje Agrobioraznolikost Dalmacije; Stare sorte i pasmine Dalmacije, koje će održati istaknuti predavač, mr. sc. Roman Ozimec u atriju stalnog postava Muzeja grada Šibenika. U sklopu predavanja održat će se razmjena sjemenja, sadnica i lukovica…

- Pitate se kakve veze razmjena sjemenja ima s Muzejom? Višestruke! Arheolozi pri iskapanjima pronalaze sjemenke i proučavaju ih te iz njih dobivaju važne podatke o životu ljudi već iz vremena prapovijesti pa nadalje. Ta mala sjemenka promijenila je cijela ljudska društva pretvorivši ih iz nomada, lovaca i sakupljača u trajno naseljene zemljoradnike. Povjesničari pomoću sjemenja mogu primjerice proučavati migracije stanovništva, jer se sjeme kultiviranih vrsta širilo svijetom zajedno s ljudskim migracijama. Etnolozi kroz sjeme mogu proučavati brojne običaje, počevši već od samog sijanja. Primjerice, na Zlarinu se pazilo kojim danima se sije žito. Nastojali su izbjeći taj posao u utorak i petak, a isto bi se tako, prema vjerovanju, na sjeme nepovoljno odrazilo kad bi se sijalo u razdoblju bez mjesečine- kazali su iz Muzeja grada Šibenika.

Organizatori ističu da je važno očuvati domaće pasmine i sorte jer u vremenu genetski modificirane hrane, nešto što je tisućama godina prilagođavano našim potrebama, biva odbačeno u milijuntom djeliću tog vremena. J

- Još pred pedesetak godina kupovanje sjemena ušlo je u modu zajedno sa stavovima da je sve seljačko nazadno, a industrija predstavlja napredak. Na kraju se dogodilo to da trgovine nude vrlo ograničen broj sorti. FAO procjenjuje da gubici u posljednjih 100 godina iznose 90 posto tradicijskih sorti, a s time i 75 posto ukupnog genetskog materijala. Kupovinom sjemena od sjemenarskih kompanija, svjesno ili ne, ne samo da sudjelujemo u propasti autohtonih vrsta, nego se i prepuštamo u ruke kompanija kojima je na prvom mjestu profit, a tek onda naše zdravlje i kvaliteta života – ističu.

 Zajedno se moramo truditi da sačuvamo sjeme biljaka koje smo naslijedili od svojih predaka i napokon krenemo u borbu s GMO hranom, naglašavaju organizatori i pozivaju zainteresirane da na predavanje ponesu sjemenke, sadnice voća i povrća, autohtonog svijeća, presadnice i lukovice.

Predavač Roman Ozimec diplomirao je agronomiju na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a  poslijediplomski studij ekologije završio je na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu u Zagrebu. Između ostalog, bavi se i sjemenom povrća i cvijeća, stalno istražuje živi svijet domovine, a posebno podzemnu špiljsku faunu, izvorne pasmine i sorte, te krške fenomene. 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK