OBJAVA: 07.08.2015, 15:55h   •   IZMJENA: 07.08.2015, 16:02h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

FOTO Sudbina ljetnikovaca šibenskih plemića


PIŠE Ivo Glavaš
07.08.2015, 15:55h

Šibenski konzervator Ivo Glavaš ovog petka u svojoj kolumni za portal ŠibenikIN piše o ljetnikovcima šibenskih plemića.

 

Ladanje je bilo uobičajeni način života bogatih još od rimskih vremena. Kod nas se najpoznatiji primjeri ladanjskih kuća nalaze na teritoriju bivše Dubrovačke republike. Neke od njih svojom ljepotom nadmašuju karakteristike provincijske umjetnosti i prate trendove europske ladanjske arhitekture.

Gdje je na toj karti pozicija Šibenika? Postoje li kod nas ladanjski objekti? Postoje, ali su znatno manji od primjerice dubrovačkih, hvarskih ili viških, umjetnički pomalo siromašni i što je najvažnije danas posve zapušteni i u svakom pogledu zaboravljeni. No, gledajući ih i u smanjenom mjerilu, ladanjske vile šibenskih plemića pokazuju sve karakteristike koje krase takve objekte. Naši ljetnikovci koncentrirani su na otocima Zlarinu i Prviću. Pozabavit ćemo se sudbinom dva šibenska plemićka ljetnikovca koje je i danas u prostoru lako prepoznati.

Ljetnikovac Zuliani na Zlarinu

Ljetnikovac Zuliani nalazi se na krajnjem sjeverozapadnom rtu Zlarina pod nazivom Oštrica. Stambeni objekt je na parceli ograđenoj visokim zidom. Sudeći prema natpisu na sačuvanoj gotičkoj bunarskoj kruni, ljetnikovac je mogao biti sagrađen već u prvoj polovini 15. stoljeća, ali jedini pouzdani podatak o prvom vlasniku odnosi se na grčkog plemića kraljevskog roda u mletačkoj službi Konstantina Lascarija koji se spominje na natpisu iz ljetnikovca s godinom 1598. Dio kompleksa Zuliani, ali izvan ogradnog zida, bila je i kapelica Porođenja Isusovog te malo privezište za čamce od kojeg je kroz vrata u ogradnom zidu vodila staza do stambenog dijela ljetnikovca. Navodno se u crkvici nalazila i slika autora iz kruga velikog venecijanskog renesansnog slikara Tiziana. Vlasnik ljetnikovca, među ostalima, bila je i moćna plemićka obitelj Dominis porijeklom s Raba, a u posjed odvjetnika Zulianija došao je kao dug za vođenje pravne parnice za obitelj Fontana koji su u 19. stoljeću bili vlasnici solana u Zablaću. Kao vlasnici kapelice Porođenja Isusovog spominju se šibenski plemići Divnići, koji je navode prilikom popisa svoje imovine 1621. godine. Nakon Drugog svjetskog rata ljetnikovac je pomalo napušten polako propadao, a crkvica je opljačkana nakon čega je zauvijek prestala biti u vjerskoj funkciji. Danas je crkvica pretvorena u stambeni objekt, vikendicu.

Ljetnikovac Draganić-Vrančić u Prvić Šepurinama

Ljetnikovac Draganić-Vrančić nekada je zauzimao prostor od crkve Velike Gospe iznad Prvić Šepurina sve do uvale i pristaništa u Perolinom gatu s kojim je činio jedinstvenu cjelinu. Obitelji su se ujedinile kad se posljednji izdanak loze glasovitih Vrančića, Margarita 1737. godine udala za grofa Franju Draganića. Iznad glavnog ulaza u stambeni dio ljetnikovca nalazi se grb ujedinjene obitelji Draganić-Vrančić. Jedan dio stambenog objekta u sklopu ljetnikovca služio je kao obiteljska kapela. Po svemu sudeći cijeli je prostor ljetnikovca nekada bio ograđen zidom, a na sjevernom rubu parcele sačuvao se monumentalni ulazni portal. U ljetnikovcu se i danas nalazi mala zbirka vrijednih umjetnina – što su preostale obitelji – među kojima je i poznati portret Fausta Vrančića iz 1605. godine. Cjelokupni arhiv obitelji je prodan i završio je u Budimpešti.

Oba ljetnikovca odnedavno sam upisao na Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, ali o šibenskim ljetnikovcima kao kulturno-povijesnoj vrijednosti nažalost ne postoji ni jedan stručni niti znanstveni rad koji bi ih konačno postavio na mjesto što ga u okvirima dalmatinske povijesti i kulture trebaju zauzimati. 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK