Rad se zove "Magister a cisternis Jacobus Correr de Trano i Četiri bunara u Šibeniku". Šibensku komunalnu cisternu, poznatu pod nazivom Četiri bunara, gradio je majstor Jakov Correr iz apulijskog grada Tranija, s kojim su Šibenčani 10. siječnja 1446. godine sklopili ugovor. U tom trenutku Jakov Correr već je bio protomajstor katedrale Sv. Marka u gradu Korčuli.

Šibenčani su Jakova Correra izabrali jer je, osim korčulanske katedrale, u istom gradu radio i komunalnu cisternu, poznatu pod nazivom Tre pozzi (na hrvatskome Tri bunara), i imao iskustva s tako zahtjevnom gradnjom. U to vrijeme veze Šibenika i Korčule zbog gradnje katedrale sv. Jakova bile su vrlo jake. I sam Juraj Dalmatinac sredinom 15. stoljeća dvaput je odlazio na Korčulu po kamen za gradnju katedrale.

Do sada u hrvatskoj znanosti nije bilo uočeno da je majstor Jakov Correr Četiri bunara u Šibeniku gradio na isti način kao i Tri bunara u Korčuli. Obje cisterne gradio je između obrambenih bedema, tako da su i same postale dijelom gradskih fortifikacija. Šibenska Četiri bunara branila su nekadašnja gradska vrata kod katedrale sv. Jakova.

Osim toga, Glavaš je u svom radu precizno odredio vrijeme u kojem je sklop Četiri bunara bio konačno sagrađen, i rasvijetlio neke naknadne intervencije na tom prostoru krajem 16. i početkom 17. stoljeća.

"Ars Adriatica" je znanstveni časopis Odjela za povijest umjetnosti, Sveučilišta u Zadru koji je indeksiran u najjačim svjetskim znanstvenim bazama. Ivo Glavaš u tom časopisu objavio je do sada tri rada o šibenskoj kulturnoj baštini.