Rječnik starih riječi

Šibenski leksikon: Kapot na armerun pa ašikovati na frišku ariju, ćaća će atoriti! Znate li što znače te riječi?

Baština   |   Autor: ŠibenikIN   |   14.11.2021 u 12:36

  Delcampe
Šibenski novinar Ivo Jakovljević, s dugogodišnjem stažem u Novom listu, ustupio nam je 'Veliki rječnik šibenskih riči' koji je godinama skupljao kako ne bi otišle u zaborav, a sadrži preko 2700 riječi i fraza!
- Prvi put u šibenskoj povisti jedan je naš čovik metnija poveći dija naških riči, šta su se u Šibeniku naveliko duperavale do prija malo vrimena (dok nije sve ošlo apjonbo) na internet, u Šibenski brevijar i u ovi digitalni libar, šta se more priko stikova davati iz ruke u ruku oli kopirati nemilice. Sad do tih svetih riči svako naše čejade more dopriti, a da se njanci ne digne iz posteje, i skroz mukti - piše u uvodu Jakovljević.
 
O šibenskim riječima kroz povijest kazao je 'Šibenski govor oli dijalekat, svoje simenje vuču i od nepismenih Ilira, i od starih Grka i Rimjana, i od svojih Vlaja i Morlaka ka i od Ugara, pa  sve to višje i od Venecije, Turaka, Napolejona, Austrije i - u najnovije vrime - od pripametne  Amerike, ma sve su one tolko prokuvane, da ih više niko furešti ne more pripoznati, jerbo su  samo naške, šibenske.
 
Danas izdvajamo 13 riječi koje počinju slovom A, a sljedeću nedjelju prelazimu na drugo slovo abecede.
 
Argola – prama ven. argola od lat. argutula, držak za kormilo
 
Arija – od tal. zrak
 
Arivati – od tal. pristati uz rivu
 
Armadura – skela; vaik triba gledati da se čejade ne popuze
 
Armerun – prama franc. Armoir, ormar, visoki komad mobije (za odlaganje kapota, trenškota, mantela i veštita)
 
Armelin – od tal. armellino, barakokul, kajsija
 
Artižan – od tal. artigiano, obrtnik, zanatlija, artišta
 
 
Arumo čejade – po turski, haryn, tvrdoglavi, sirovi, divji i jogunastnčovik. Kad je sve to, ali zeru manje, onda je arumast.
 
Ašikovati – po turski, udvarati se, ljubakati kriomice, jubovati. Ako je u ašik iša muški sa Škopinca ili Varoša, na to su njegovi i svi okolo žmirili, a ako je u ašik išla ona, dobila bi posli dvi-tri priko gubice i ne bi smila više ići vanka. Ašikovanje je bilo za nesriće i neradnike, a za poštene je dosta bilo da se zagledaju.
 
Atento – pažljivo, pozorno, a i spremno
 
Atoriti – od tur. hatyr, naklonost, biti nekom sklon, pa mu sve odobra- vati i vaik ići niz dlaku. To triba činiti žena mužu, mater sinu i ćer ćaći i materi. Jedino muž (ako je glava od kuće), koji je u isto vrime i ćaća i sin, ne smi atoriti nikom, ni ženi ni sinu, ni ćaći ni materi, ni ćeri, ni ne-daj-Bože zetu oli nevisti, jerbo se vaik mora znati čija je zadnja. A nema lipše stvari, judi, nega kad moreš tući šakon po stolu kad god ti se oće i samo zapovidati na sve bande (pa onda gledatikako skaču i vrcaju oko tebe, i kako ti svi atoru).
 
Avancirati – dobro se u državnoj službi pokazati, pa napredovati (šta je vaik bilo lašnje, ako si tamo ima koga svoga, oli ako si zna dobro podmazati)
 
Avlija – po turski, obor, dvorište
Podijeli: