Da im novac ne 'pobjegne'

Europske zemlje izdavanjem 'narodnih obveznica' pritišću banke da dignu kamate na štednju

Biznis   |   Autor: ŠibenikIN   |   19.09.2023 u 09:36

  Ilustracija/ Unsplash
Izdavanjem obveznica, kao metodom pritiska na banke da podignu kamate na štednju, osim Hrvatske, poslužile su se i neke druge europske zemlje, poput Italije, Belgije i Portugala, koje su ove godine, do sada, izdale obveznica u ukupnoj vrijednosti od 60 milijardi eura, koje su ponudile građanima.

Prošlog tjedna premijer Andrej Plenković sastao se s predstavnicima banaka, a kako se moglo iščitati iz izjava nakon sastanka, jedna od glavnih tema bile su kamate na štednju i depozite građana, koje se već cijelo desetljeće kreću oko nule, piše N1

Naime, središnje banke podigle su kamatne stope, što je dovelo do rasta kamata na kredite, a izostao je očekivani rast kamata koje banke plaćaju građanima. Banke su, nakon sastanka u Vladi obećale povisiti kamate, no od razgovora i pregovora, puno veći pritisak na banke čini izdavanje državnih obveznica namijenjenih građanima, koje direktno konkuriraju bankovnoj štednji.

Hrvatska planira još jedno izdanje državnih vrijednosnih papira

Hrvatska je već, ranije ove godine, izdala “narodnu obveznicu” koja je sa svojom kamatom od 3,65 posto itekako konkurira bankovnoj štednji. Razmatra se izdavanje još jednog sličnog financijskog instrumenta, sličnog obveznici ili trezorskom zapisu, koji će također biti ponuđen građanima, i koji bi također mogao potaknuti banke da podignu kamate, kako im novac štediša ne bi počeo “bježati” u državne vrijednosne papire.

Sličnom tehnikom pritiska na banke da podignu kamate na štednju poslužile su se i neke druge europske zemlje, poput Italije, Belgije i Portugala, koje su ove godine, do sada, izdale obveznica u ukupnoj vrijednosti od 60 milijardi eura, koje su ponudile građanima.

Talijani ove godine u državni dug uložili 18 milijardi eura

Italija za početak listopada planira drugo izdanje obveznica za građane, nakon što su u prvom ovogodišnjem izdanju, u lipnju, privukli rekordan iznos od čak 18 milijardi eura. Treba podsjetiti da je i u Hrvatskoj interes ulagača za državnu obveznicu nadmašio procjene, te su građani upisali ukupno 1,3 milijarde eura.

Inače, u Italiji ovakva izdanja nisu novost. Još 2012. krenuli su s izdavanjem obveznica za male ulagače. Tada je razlog bio diverzifikacija izvora financiranja države – željeli su postići d ane ovise samo o institucionalnim ulagačima, već da dio javnog duga bude i u rukama talijanskih građana.

Belgija s 22 milijarde eura oborila rekord

Belgija je također, početkom rujna, izdala obveznice namijenjene građanima. Interes je nekoliko puta nadmašio prvotna očekivanja i to za više od četiri puta. Naime, planirali su izdati obveznice u vrijednosti od 5 milijardi, a na kraju su građani upisali oko 22 milijarde eura.

Predstavnici belgijske Vlade jasno su rekli da tim potezom žele potaknuti banke da podignu kamate svojim štedišama. Kamata na obveznicu iznosila je 3,3 posto, što je, s obzirom na to kakav je bio interes, očito vrlo atraktivno ulagačima. S druge strane, od ovakvih aranžmana može profitirati i država – jeftinije se zadužiti nego što bi to bio slučaj s ponudom obveznica institucionalnim ulagačima – bankama i fondovima.

I Grčka je ovog mjeseca otvorila aukciju obveznica za građane, s maksimalnim iznosom ulaganja po osobi od 15 tisuća eura, a upisano je ukupno 187 milijuna eura. Grci su, čini se, skeptičniji prema ulaganju u državne obveznice, što i ne čudi s obzirom na to da su prije osam godina završili u dubokoj financijskoj krizi.

Osim viših kamata, neke države za ovakva ulaganja nude i porezne olakšice. Tako, na primjer, neke zemlje manje oporezuju prihode od kamata na obveznice izdane građanima, u odnosu na prihode od drugih financijskih instrumenata. Slučaj je to u Italiji i Belgiji.

Podijeli: