Pošto se Veliki tjedan tradicionalno u varaždinskom kraju obilježava starim uskrsnim običajima, među koje spada i priprema, izrada te spaljivanje "vuzmenki", iz tamošnje policije skreću pozornost građanima da vode računa o sigurnosti ljudi i imovine.

Kao najbolje i najsigurnije spaljivanje navode ono na organizirano, uz obvezno dežurstvo vatrogasne postrojbe naselja u kojem se taj običaj i organizira. Loženje uskrsne vatre nije dozvoljeno ako je neorganizirano i ukoliko je vrijeme vjetrovito, ističu u policiji.

Lokaciju "vuzmenke" pritom je potrebno odabrati na sigurnoj udaljenosti od gospodarskih i drugih objekata, stogova slame i sijena te drugih predmeta i nasada koje bi utjecaj topline mogao oštetiti.

Nije dozvoljeno spaljivanje nebiljnog otpada

Kako bi se izbjegle opasnosti za ljudsku sigurnost, dozvoljeno je spaljivanje samo poljoprivrednog, šumskog ili biljnog otpada, bez dodataka zapaljivih tekućina ili drugih tvari radi boljeg gorenja, pri čemu spaljivanje otpada nebiljnog porijekla nije dozvoljeno.

Posebnu pažnju treba posvetiti djeci koja moraju biti pod nadzorom roditelja, poručuju iz policije uz zamolbu svima da prilikom paljenja ne ugroze svoju i sigurnost drugih građana te sigurnost svoje i tuđe imovine.

Inače, paljenje uskrsnog krijesa običaj je raširen u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje su osim naziva "krijes" uobičajeni još i drugi vezani uz kajkavski oblik naziva za Uskrs (vuzmica, vuzmenka, vuzemlica…)

Odnose se na vatre koje se pale u predvečerje Velike subote ili ponegdje noću, a najčešće se pripremaju tako da se u zemlju zabodu četiri visoka stupa (do šest metara) između kojih se slažu cjepanice, suho granje i lišće. 

Takvi krijesovi oblik su obrednih godišnjih vatri čija je uloga zaštita od zlih sila, radnji i bića, a čest je slučaj i preskakanje utišane vatre vatre, čime mladići pokazuju svoju snagu i spretnost, a djevojke vjerovanje da će im to osigurati brojno i zdravo potomstvo.