U Dalmaciji korisna

Isplati li se uopće grijati na klimu i koliko to košta?

Dom i obitelj   |   Autor: ŠibenikIN   |   02.09.2022 u 09:58

  Ilustracija/ŠibenikIN
Energetska kriza koja među ostalim uključuje najave o poskupljenjima, redukcijama i nestašicama u građanima izaziva brigu i strah hoće li njihove financijske konstrukcije to moći podnijeti kad krene sezona grijanja. Zato se sve češće pitaju koje su sve opcije, isplati li se možda staviti naglasak na strujno grijanje ili barem jednim klima uređajem smanjiti potencijalno visoki račun za plin.

Račun za električnu energiju u prosjeku je od travnja, otkad su u primjeni cijene električne energije za kućanstva usklađene s paketom mjera za ublažavanje rasta cijena koje je donijela Vlada RH, porastao za 27 kuna mjesečno ili 9,4 posto, rekli su za N1 iz HEP-a prošli tjedan.

Hoće li i koliko još rasti cijene električne energije u mjesecima koji su pred nama, nitko ne može predvidjeti. Isplati li se onda uopće razmišljati o strujnim potrošačima, primjerice klima uređaju, posebno na kontinentu gdje se većina građana grije na plin ili drva?

Odgovor na ovo pitanje potražili smo kod predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin Dalibora Pudića koji je ujedno i član Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) i koji se ranije karijeri specijalizirao za grijanje i klimatizaciju.

“Grijanje na klimu nije uobičajeno za kontinentalne dijelove zemlje, ali je moguće i moguće je da je isplativo”, rekao nam je Pudić dodajući:

“Prema sadašnjim cijenama plina i električne energije ono može biti isplativo ako želite zagrijati samo jednu prostoriju pa ne paliti čitav centralni sustav gdje se stvaraju gubici energije. Pogotovo može biti isplativo u prijelaznim vremenima, ali ako kućanstvo posjeduje kombi bojler na plin za grijanje i za pripremu tople vode, onda nije u potpunosti isplativo jer bi kućanstvo, koje se grije na klimu, vjerojatno koristilo električni bojler pa bi priprema potrošne vode bila skuplja. Grijanje na klimu nije isplativo ni kod kućanstava koji se griju na HEP toplinarstvo jer je cijena toplinske energije značajno jeftinija od električne energije po kWh.”

Za grijanje odaberite inverter klima uređaj

Ugradnja klima uređaja kreće se između 1.000 i 2.000 kuna, ovisno o količini koja se ugrađuje i poziciji klima uređaja gdje se stavlja. No, koliko klima uređaji zapravo troše?

“Ovisno o vrsti klima uređaja. Obični klima uređaji troše 1kwh električne energije za 1kWh toplinske energije, ali inverter uređaji troše 1kWh električne za 3-4 kWh toplinske pa možemo reći da mogu biti isplative samo inverter klima uređaji. To znači da je za prostoriju od 20 četvornih metara potrebno 2 kWh toplinske energije i da je potrebno manje od 1kWh električne energije za jedan sat grijanja. Dakle, u jednom satu se potroši otprilike manje od 1kWh za prostoriju od 20 kvadrata, što je otprilike 70 lipa/satu.”

Prema tome, planirate li ugradnju klime zbog grijanja, odaberite inverter klima uređaj, savjetuje stručnjak, no dobro provjerite isplati li se uvoditi u kućanstvo još jednog strujnog potrošača ako već plaćate grijanje HEP toplinarstvu ili Plinari.

U Dalmaciji klima korisna, na kontinentu ne toliko

Ne treba smetnuti s uma još jedan aspekt priče o grijanju na koji nas je upozorio Nenad Kurtović, savjetnik Udruge Splitski potrošač za pitanja energije.

“Klime su jako dobre za ono čemu u naravi trebaju služiti – za hlađenje. Za toplinu imaju ograničenja jer prema rasporedu grijanja trebalo bi stvari postaviti tako da je kupaonica najtoplija na 23, 24 stupnja. A klima tamo ne može”, istaknuo je Kurtović i dodao:

“Velik je problem klime što može zagrijati jednu prostoriju na zadanu temperaturu, ali ako se želi širiti topina u drugi dio stana, od toga je mala korist. Nemoguće je dovesti ravnomjernu temperaturu. Problem je i volumen prostorije. Klima zimi može podizati kvaliteno temperaturu ako vanjska temperatura nije izuzetno niska. Zato je pogodna u Dalmaciji, ali ako je temperatura oko nule ili ispod nule, onda učinak nije takav. Ona puno troši, a ne može doseći temperaturu koju treba.”

Neizvjesna jesen i zima

HEP-Toplinarstvo će postaviti Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji zahtjev za nove cijene grijanja i tople vode, najavili su u HEP-u za vikend. Visina promjene krajnjih cijena za kupce bit će poznata tek nakon što HERA razmotri zahtjeve i donese odluke o novim tarifnim stavkama. O potrebi povećanja cijena grijanja govorio je nedavno i predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

“Još ne znamo cijenu električne energije. Ne znamo posljedicu udara na javnu uslugu s prirodnim plinom jer puno kupaca odustaje i neće se moći ni javna usluga zadržati u ovom okviru”, kaže Kurtović.

Ako cijene plina odu u nebo, hoće li ih pratiti i struja? Ima li onda uopće smisla razmišljati o grijanju na struju i ugradnji klime?

“Električna energija uglavnom prati cijenu plina jer se ipak jedan dio električne energije proizvodi iz plina iako to bi imalo smisla samo kod proizvođača koji koriste plin za proizvodnju električne energije. To ne znači da se trošak proizvodnje popeo kod nuklearnih elektrana, hidroelektrana i drugih vrsta elektrana”, ističe Pudić.

Kurtović na koncu napominje kako smatra da je Vlada reagirala prekasno: “Vlada je sve napravila kasno, sporo i neučinkovito. U srpnju su proglasili mjere štednje, a u 7. mjesecu se najviše troši. To se trebalo ranije i objasniti ljudima što treba štedjeti.”

Kako će izgledati jesen i zima i hoće li građani moći plaćati račune za grijanje, tek ćemo vidjeti. “Nije panično stanje, ali nije ni daleko od toga”, zaključuje Kurtović.

Podijeli: