Mišljenje stručnjaka

Je li bolje dignuti kredit u kunama ili čekati uvođenje eura?

Hrvatska   |   Autor: ŠibenikIN   |   14.07.2022 u 08:19

  Ilustracija/ŠibenikIN
Hrvatska je i službeno primljena u eurozonu. Od 1. siječnja 2023. godine u Hrvatskoj će službena valuta biti euro. Na N1 televiziji istražili su što će se tada dogoditi s kreditima, što s kamatnim stopama, na što građani trebaju obratiti pažnju i je li građanima bolje dignuti kredit sada u kunama ili je pametnije pričekati uvođenje eura.

Iz Hrvatske narodne banke (HNB) su za N1 rekli da “uvođenje eura nema implikacije na rizičnost kunskih kredita”. Što se tiče kamatnih stopa – ako je kamatna stopa fiksna, ostat će fiksna, a ako je kamatna stopa promjenjiva, takva će i ostati.

“Na dan uvođenja eura glavnica kunskog kredita preračunat će se u euro po fiksnom tečaju konverzije koji će utvrditi Vijeće Europske unije bez ikakvog troška za klijenta banke”, pojasnili su iz HNB-a za N1.

“Uvođenje eura nema implikacije niti na rizičnost kredita nominiranih u euru. Kod eurskih kredita, što se odnosi i na kunske kredite s valutnom klauzulom u euru, neće biti potrebe za preračunavanjem glavnice na dan uvođenja eura jer je ona već iskazana u euru. Kada je riječ o kamatnoj stopi, pristup je jednak kao i kod kunskih kredita: ako je kamatna stopa fiksna, ona ostaje fiksna, a ako je promjenjiva, ostaje promjenjiva”, dodali su.

Što će biti s kamatnim stopama?

Financijski analitičar Andrej Grubišić rekao je da sam tečaj konverzije više nije primarna kategorija nego su to kamatne stope.

“Tečaj po kojem će se kune konvertirati u eure je poznat, bit će 7,53450 tako da je ta razlika na tečaju de facto zanemariva. Ne vidim tu nekog prostora za ozbiljnu arbitražu ili kalkuliranje. Puno je veće pitanje koja će biti cijena stana šest mjeseci od danas, a ne koji će biti tečaj. Hoće li stan po kvadratu koštati nekoliko desetaka eura više ili manje, to je ono što je u ovom trenutku puno bitnije pitanje”, rekao je Grubišić pa dodao:

“Druga stvar je i hoće li šest mjeseci od danas kamatne stope biti nešto više nego što su danas. Dakle, tečaj nije primarna kategorija više nego cijena stana i kamatne stope.”

Grubišić podsjeća da je i sam predsjednik Hrvatskih udruga banaka, Zdenko Adrović, nedavno izjavio da ne treba biti iznenađen ako u nekoj doglednoj budućnosti kamatne stope budu za jedan do dva postotna poena veća nego što su danas. Podsjetimo, Adrović je N1 Studiju uživo rekao da će prvo dizanje kamata za 0,25 posto doći na red već u srpnju, a sljedeće vrlo brzo nakon toga, već u rujnu, također za 0,25 posto.

“Imajući u vidu činjenicu da je inflacija visoka, treba očekivati da će doći do povećanja kamatnih stopa”, kazao nam je Grubišić i dodao: “Mislim da nije nerealno da ćemo za 12 do 18 mjeseci od danas imati za jedan ili 1,5 posto više kamatne stope nego danas.”

Također je istaknuo da “već danas postoje pritisci da kamatne stope idu prema gore”.

“Dakle, ne treba biti iznenađen ako kamatna stopa na stambeni ili neki drugi kredit za šest mjeseci bude 0,3 ili 0,5 posto viša nego što je danas jer smo mi bili u jednom periodu izrazito niskih kamatnih stopa, neuobičajeno niskih, što je neodrživo ako imate inflaciju koja je veća od kamatne stope”, kazao je Grubišić.

Upitali smo ga znači li to da ako možemo očekivati više kamatne stope u nekoj skorijoj budućnosti, da je građanima bolje dignuti kredit sada, dok je na snazi kuna, nego čekati uvođenje eura. “Upravo tako.”

Što s promjenjivim kamatnim stopama?

Iz HNB-a su također detaljno pojasnili što će, nakon uvođenja eura, biti s kreditima koji imaju promjenjivu kamatnu stopu.

“Kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom koja je vezana uz neki od zakonom dopuštenih promjenjivih parametara (npr. Nacionalna referentna stopa (NRS) u kuni), promjenjivi parametar u kuni bit će zamijenjen odgovarajućim promjenjivim parametrom u euru (npr. NRS u euru). Ovdje treba napomenuti da Zakon o uvođenju eura propisuje da se u slučaju prilagodbe promjenjivog parametra kamatna stopa koju plaća građanin ne smije povećati. To u praksi znači da u slučaju da novi promjenjivi parametar bude viši od parametra koji se primjenjivao prije dana uvođenja eura, banka je dužna smanjiti svoju fiksnu maržu kako bi kamatna stopa koja plaća dužnik ostala nepromijenjena”, naveli su iz HNB-a za N1.

Dodaju da su se uvjeti financiranja u proteklih pola godine pogoršali na međunarodnim tržištima, uključujući i Hrvatsku, ali da će se to “prelijevati vrlo postupno i tek u manjoj mjeri na kamatne stope za građane i poduzeća, kako na nove, tako i na postojeće kredite”.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Podijeli: