Želja je Europskog parlamenta da se planine smeća koje stvaraju Europljani do 2040. godine smanje za najmanje 15 posto, javlja N1.

Prije svega, fokusirali su se na “sitnice” u ugostiteljstvu – ali i one se nakupe na nekoliko tona godišnje: apsurdno mala pakiranja šećera, začina, ali i kečapa ili maslaca koje dobivamo u hotelima od 2030. više neće biti dopušteni ako nisu izrađeni samo od čistog papira.

Takva ambalaža može biti higijenska, ali ne samo da stvara otpad, nego baca i hranu. Mnogima je, primjerice, jedno mini pakiranje maslaca premalo, a dva previše pa ostatak završi u smeću.

A u trgovinama se više neće smjeti pakirati voće i povrće u plastiku sa sadržajem manjim od kilogram i pol.

U povijest bi trebale otići i tanke najlonske vrećice u koje se stavlja roba kupljena u dućanu, baš kao i folije kojima se zamataju koferi prije putovanja avionom.

Ima i izuzetaka

Europski parlament načelno želi da se koristi samo obnovljiva ambalaža, a socijaldemokratska zastupnica Delara Burkhard uvjerena je da će se “novi propisi EU o smanjenju količine ambalaže dovesti do toga da se kanta za kućni otpad neće tako brzo puniti”.

Problem, međutim, postoji i kod nedvojbeno ekološki prihvatljivih načina pakiranja: u Francuskoj su se digli na noge proizvođači sira, jer su uvjereni da će, primjerice, brie sir svoju pravu svježinu zadržati samo zamotan u papir i kutiju od furnira. Zato su novom uredbom EU uvedene i iznimke za drvo i vosak.

Još veća nepoznanica je kako će se sustav depozita za plastične boce uvesti u svim članicama EU. To je stari problem, jer iako kupac plati povratni polog, zastrašujuće velika količina boca nikada se ne reciklira

A pitanje je hoće li ikada proraditi sustav po kojem bi se za bocu kupljenu u Portugalu, primjerice, mogla naplatiti kaucija u Rumunjskoj ili Estoniji.

Konačno granice za PFAS

Ono što je svakako za pohvalu je odluka da se konačno reguliraju tzv. PFAS-tvari. U tisućama varijanti dio su ne samo prehrambene, već i tekstilne i mnogih drugih industrija.

Oni vašu vjetrovku čine otpornom na kišu, vaš stolnjak neosjetljivim na prljavštinu, a vašu vrećicu krumpirića sposobnom zadržati masnoću iznutra.

Više od pola njemačke energije u 2023. došlo je iz obnovljivih izvora

Ima ih u šamponima, lakovima za nokte, kremama za brijanje, ruževima za usne. Čak su i one slamke od “eko” papira ili bambusa tretirane PFAS-om kako bi bile vodootporne.

Što je još gore, tu obitelj spojeva nazivaju “vječnim kemikalijama”, jer ih je u prirodi iznimno teško razgraditi.

A poznato je i da neki od tih sastojaka imaju strukturu vrlo sličnu ljudskim hormonima – i nedvojbeno utječu na naše zdravlje.

Procjenjuje se da je 2019. samo u Europi za liječenje bolesti uzrokovanih ovim tvarima plaćeno najmanje šezdeset milijardi eura.

U svakom slučaju, ovaj propis ograničava njihovu upotrebu:

“Nove granične vrijednosti za štetne PFAS-sastojke u pakiranjima hrane također povećavaju zaštitu zdravlja građana”, rekla je europarlamentarka iz Njemačke Delara Burkhart. Zato su, kako zaključuje, ovi propisi “ne samo dobra vijest za okoliš, nego i za potrošače u Europskoj uniji.”