Cilj je projekta poboljšati kvalitetu života umirovljenika, potaknuti održivu mobilnost, smanjiti troškovi života za stariju populaciju te pridonijeti ekološki odgovornijem načinu putovanja starije populacije.

Pilot-projektom će oko 1,2 milijun umirovljenika i osoba starijih od 65 godina imati mogućnost neograničeno koristiti željeznički prijevoz odnosno besplatno putovati vlakom radi svakodnevnih i povremenih putovanja, jednodnevnih izleta, posjeta događanjima i manifestacijama, odlazaka liječniku, putovanja na ljetovanje i drugih putovanja, istaknuo je potpredsjednik Vlade i resorni ministar Oleg Butković.

Vlada je na sjednici usvojila i Strategiju pametne specijalizacije do 2029. godine tzv. S3 kojoj su nositelji Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a predstavljat će glavnu strategiju u području istraživanja, razvoja i inovacija (IRI).

Strategija predstavlja omogućavajući uvjet za provedbu EU fondova 2021. – 2027. i stratešku podlogu za financiranja projekata iz EU fondova u području IRI-ja i nastavak je Strategije pametne specijalizacije 2016. – 2020.

U drugo saborsko čitanje Vlada je uputila konačni prijedlog zakona o kibernetičkoj sigurnosti (EU) kojim se uspostavlja okvir strateškog planiranja i odlučivanja u području kibernetičke sigurnosti te utvrđuju nacionalni okviri upravljanja kibernetičkim incidentima velikih razmjera i kibernetičkim krizama.

Zakon predviđa centralizaciju upravljanja kibernetičkom sigurnošću, odnosno transformaciju postojećeg Centra za kibernetičku sigurnost SOA-e u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (NCSC).

Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi u šest mjeseci ove godine

Vlada je na sjednici prihvatila izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za prvih šest mjeseci ove godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naveo je da je u obnovu do 30. lipnja ukupno uloženo 2,05 milijardi eura, od čega 1,003 milijardi eura iz Fonda solidarnosti EU, 600 milijuna eura iz državnog proračuna za obnovu javne infrastrukture te 450 milijuna eura sredstva državnog proračuna za obnovu privatne imovine.

Istaknuo je da je prvih šest mjeseci ove godine obilježila potpuna promjena i rekonstrukcija modela obnove, odnosno smanjenje broja sudionika i potrebne dokumentacije “a samim tim i ubrzanje obnove”.

Posebno je izdvojio realizaciju projekata obnove zgrada javne namjene te komunalne i prometne infrastrukture, što je financirano sredstvima Fonda solidarnosti.

Možda najviše od svih podataka dinamiku obnove ocrtava činjenica da je iz državnog proračuna za 2020., 2021. i 2022.za tu namjenu bilo utrošeno ukupno 82 milijuna eura, a u šest mjeseci ove godine 93 milijuna eura, istaknuo je Bačić.