Atmosferski fizičar Branko Grisogono

Razmazano ljeto, tako znanstvenik naziva temperaturne rekorde od travnja do listopada

Hrvatska   |   Autor: ŠibenikIN   |   16.04.2024 u 11:08

  Arhiva/ŠibenikIN
Kad god maksimalna dnevna temperatura prijeđe 8 ili 10 stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka kroz barem četiri ili pet dana, onda to zovemo toplinskim valom, upozorava Grisogono.

Ovogodišnji ožujak bio je najtopliji u povijesti mjerenja temperatura, objavio je ranije zabrinjavajuće izvješće Copernicus, a bolje nije niti tijekom travnja - neslužbeni podaci za Hrvatsku navode kako su i ovoga mjeseca zabilježeni rekordi s temperaturama i do 31,6°C. Desetomjesečni niz nastavlja se prema kojem je svaki od njih najtopliji od kad postoje mjerenja, a velik utjecaj na to imaju emisije stakleničkih plinova te fenomen El Niño.

Radi se o fenomenu karakterističnim za tropska područja, a očituje se kao anomalija u temperaturama u Tihom oceanu te utječe na vrijeme u cijelom svijetu. Da se ljeto pomaknulo na travanj potvrdio je i atmosferski fizičar Branko Grisogono za N1.

- Kad u proljeće imamo toplinski val, to je ugodnije od toplinskog vala u srpnju. Ugodnije je kad s 15 ili 18 stupnjeva Celzijevih, što bi trebala biti maksimalna srednja temperatura za ovaj dio travnja, ode gore za 8 ili 10 stupnjeva. To je lakše izdržati, nego kad usred ljeta sa srednje maksimalne temperature od 30 stupnjeva odemo gore za 8 ili 10 stupnjeva. Organizam to teže podnosi, tijelo se tada uopće prirodno ne hladi. Zato nam je sada ovaj toplinski val bio ugodan - tvrdi. 

- Sada se toplinski valovi mogu definirati za sve sezone. Kad god maksimalna dnevna temperatura prijeđe 8 ili 10 stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka kroz barem četiri ili pet dana, onda to zovemo toplinskim valom. Biljke i životinje posebno jako to osjećaju, dok mi kažemo “o baš je lijepo” i idemo se kupati u prvoj trećini travnja - dodaje znanstvenik. 

Može se reći da od travnja do listopada imamo “razmazano” ljeto s kraćim prodorima hladnog zraka i intenziviranim olujama kakvih nije bilo ranije, tvrdi Grisogono dodajući kako je najviše u riziku Arktik, a u Europi upravo Mediteran te samim time i Jadran.

Podijeli: