SADA ČITATE
Uvodi se presedan: Vrhovni sud uskoro donosi presudu za slučaj franak koje će se morati držati svi sudovi
KLJUČNE RIJEČI
švicarci
kredit
Vrhovni sud
          OBJAVA: 26.10.2019, 11:16h   •   IZMJENA: 26.10.2019, 11:24h   komentara   •     ISPIŠI

Prvi put u hrvatskom pravosuđu

Uvodi se presedan: Vrhovni sud uskoro donosi presudu za slučaj franak koje će se morati držati svi sudovi


  Ilustracija/ŠibenikIN Uvodi se presedan: Vrhovni sud uskoro donosi presudu za slučaj franak koje će se morati držati svi sudovi
PIŠE ŠibenikIN
26.10.2019, 11:16h

Pred Vrhovnim sudom prvi put se našlo rješavanje oglednog postupka. U prvom takvom slučaju najviši sud u zemlji će odlučiti mogu li korisnici kredita u švicarcima, koji su ga konvertirali u kredite u eurima, od banaka tražiti povrat preplaćenih kamata u vremenu do konverzije kredita, piše Jutarnji list.

 

 

 

Stav koji će zauzeti Vrhovni sud bit će obavezan za sve niže sudove pred kojima se pojavilo to pitanje.

Riječ je o institutu čije je uvođenje u parnični postupak inicirao još SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić, a u zakon je ušao tek sa stupanjem Novele zakona o parničnom postupku od 1. rujna ove godine. Njime Vrhovni sud dolazi u situaciju da unaprijed zauzme pravno shvaćanje o pitanju koje je predmet većeg broja tužbi koje su se pojavile na sudovima. Pravno shvaćanje koje zauzme Vrhovni sud, obavezno je za sve niže sudove koji će rješavati takve predmete. Institut oglednog postupka treba pridonijeti efikasnijem ujednačavanju sudske prakse, piše Jutarnji. 

“Vrhovni sud zaprimio je 15. listopada 2019. prijedlog Općinskog suda u Pazinu za rješavanje pravnog pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava radi zauzimanja shvaćanja o tom pitanju. Dana 24. listopada 2019. predsjednik Vrhovnog suda zatražio je od predsjednika svih prvostupanjskih sudova da ga obavijeste jesu li, i u kojem broju, pred tim sudovima pokrenuti takvi sporovi”, navodi se u priopćenju Vrhovnog suda.

Pravno shvaćanje

Dalje se kaže da je prijedlogom Općinskog suda u Pazinu Vrhovnom sudu omogućeno da u okviru oglednog postupka, unaprijed, zauzme pravno shvaćanje o pitanju koje je od odlučnog značenja za veći broj tužbi koje su u većem broju predmeta podnesene prvostupanjskim sudovima ili se njihovo podnošenje očekuje.

“Ogledni postupak je unesen u Zakon o parničnom postupku kako bi omogućio Vrhovnom sudu ujednačavati sudsku praksu. Ujedno, postupci pred nižestupanjskim sudovima će se brže i lakše rješavati, čime će se osim veće pravne sigurnosti postići brže i jeftinije sudovanje”, priopćio je Vrhovni sud.

Općinski sud u Pazinu je u prijedlogu Vrhovnom sudu naveo kako su zaprimili tužbu kojom korisnik kredita u švicarcima traži da mu banka vrati zajedno sa zateznim kamatama veći iznos koji joj je isplatio u odnosu na onaj koji je trebao platiti prema ugovoru o kreditu. Tužitelj se pozvao na presudu Trgovačkog suda u Zagrebu koji je presudio da su nepoštene i kao takve ništetne odredbe ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stop i valutnoj klauzuli koja je visinu obveze vezala uz tečaj kune za švicarski franak.

Podsjetio je da je na osnovi ništetnih odredbi došlo do povećanja anuiteta, zbog toga što je banka naknadno povećala kamatnu stopu, i povećanja vrijednosti švicarskog franka u odnosu na kunu.

Tužena banka se u odgovoru na tužbu usprotivila tome jer je s tužiteljem naknadno sklopila sporazum o novom kreditu kojim je izvršena konverzija kredita u švicarcima u eurski. Time se umjesto ugovorene kamatne stope u švicarskim francima primjenjivala kamatna stopa koja je vrijedila za kredite u eurima. Banka je na stavu da sudske odluke koje su odredbe ugovora o kreditu u švicarcima proglasile ništetnima ne vrijede za slučajeve u kojima je došlo do konverzije kredita.

Različite presude

U prilog svojem pravnom stavu tužena banka se pozvala na pet sudskih presuda u kojima se tužiteljima odbio zahtjev za odštetama od banke, budući da su svoje kredite u švicarskim francima pretvorile u eurske i time promijenile pravila po kojima su ih otplaćivali.

Međutim, postoje i drugačije presude koje idu u prilog korisniku kredita koji se želi namiriti od banke. Pozvao se tako na rješenje Županijskog suda u Rijeci, koji je u srpnju ove godine zaključio kako “činjenica da su stranke sklopile aneks ugovora o kreditu kojim je izvršena konverzija kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima u kredit s valutnom klauzulom u eurima i utvrđen iznos preplate sa sporazumom o isplati, ne znači da je tužiteljima vraćen novčani iznos koji predstavlja razliku između plaćenih ugovornih kamata na temelju ništetne ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stop i početno ugovorene kamatne stope”.

Budući da je u referadi Općinskog suda u Pazinu još 20 predmeta ove vrste, sud je odlučio zastati s postupkom i obratiti se Vrhovnom sudu da putem instituta oglednog postupka zauzme pravno stajalište prema kojemu će onda riješiti sve ostale takve predmete.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK