- Prometna infrastruktura je uvijek bila jedan od ključnih elemenata gradskih projekata. Naravno, cijela ta infrastruktura ne počiva samo na gradu Šibeniku, nego i na institucijama kao što su Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Županijska lučka uprava, Državna lučka uprava i sa svima njima u ovih 11 godina imamo izvrsnu suradnju. Rezultat toga je i niz projekata koje smo zajedno odradili od samih čvorova Meterize i Rokići, novog ulaza ili izlaza s državne ceste A1 prema Podima. Isto tako niz projekata je u pripremi. Sama infrastruktura podiže razinu kvalitete života u Šibeniku. Isto tako, podiže i njegovu gospodarsku aktivnost. Šibenik je sam po sebi smješten na jednom strateškom mjestu. Samo kada pogledate Jadransku magistralu odnosno DC A1 i dalmatinske gradove i njihove centre, Šibenik ima najmanju udaljenost centra grada od državne ceste A1. Nama je tu u 200 metara radijusa i autobusni kolodvor, željeznički kolodvor i novi putnički lučki terminal i brzu cestu do samog centra preko Ulice grada Vukovara. Šibenik je jedan od intermodalnih gradova – kazao je zamjenik gradonačelnika grada Šibenika Danijel Mileta.

Župan šibensko-kninski Marko Jelić napomenuo je kako je ovo pitanje razvoja prometne infrastrukture za našu županije jako važno.

- Naša lučka uprava sustavno unaprjeđuje infrastrukturu za pristup naših građana, ali i turista, određenim aspektima usluga. Važno je govoriti još i o prometu roba i usluga, što je ključno da bi se industrija mogla još uspješnije razvijati – rekao je župan Jelić.

Vinko Ursić Glavanović, direktor Slobodne Dalmacije, kaže kako je Šibensko-kninska županija, županija koju autocesta nije podijelila, nego integrirala s čak pet izlaza s autoceste.

- U tom cestovnom kolaču nakon izgradnje deniveliranog križanja u Rokićima, slijedi još izgradnja još dva čime će Šibenik Jadransku magistralu pretvoriti u svoju obilaznicu. Zahvaljujući uvrštenju prometnih pravaca prema Dalmaciji u europsku prometnu mrežu i željeznica prema Šibeniku očekuje ponovni uzlet – zaključio je Ursić Glavanović.

Panelisti na konferenciji bili su: Predstojnik Ureda uprave društva Hrvatske ceste Goran Puž, šef odjela za sigurnost prometa Hrvatskih autocesta Hrvoje Ordulj, ravnatelj Županijske uprave za ceste Split Petar Škorić, direktor Zagreb-Montaža d.o.o. Ante Mamić, ravnatelj Lučke uprave Split Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Šibenik Paško Đelalija i ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antun Banovac.

Spomenimo, povezivanje osnovne mreže prometne infrastrukture s transeuropskim mrežama i koridorima jedan je od osnovnih ciljeva i važan preduvjet za ravnomjeran razvoj svih članica EU. EU stoga kontinuirano ulaže napore da se, usporedno s povećanjem broja članica, omogući izgradnja potrebnih prometnica i integriraju nacionalne mreže prometnica u jedinstvenu Transeuropsku mrežu prometnica (Trans – European Network – Transport, TEN-T). Oblikovanjem ovakve europske prometne mreže uklonila bi se uska grla i povezale udaljenije regije u zajednički sustav prometnica.

Hrvatska se nalazi na dva koridora Osnovne prometne mreže, na Mediteranskom koridoru i na Rajna-Dunav koridoru. Mediteranski koridor povezuje jug Iberijskog poluotoka, preko španjolske i francuske mediteranske obale prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, zatim ulazi u Sloveniju i dalje prema mađarsko-ukrajinskoj granici.