SADA ČITATE
Bruna Petani, ekologinja mora: 'Periskama na šibenskom području prijeti izumiranje, uzrok još nije poznat'
          OBJAVA: 30.11.2019, 08:31h   •   IZMJENA: 30.11.2019, 12:54h   komentara   •     ISPIŠI

Traju istraživanja

Bruna Petani, ekologinja mora: 'Periskama na šibenskom području prijeti izumiranje, uzrok još nije poznat'


  ŠibenikIN Bruna Petani, ekologinja mora: 'Periskama na šibenskom području prijeti izumiranje, uzrok još nije poznat'
PIŠE Franka Zeljak
30.11.2019, 08:31h

Dok stručnjaci pokušavaju spasiti zaštićenu školjku, neki nemilosrdno uništavanju njezino stanište pretjeranim izlovom ili radovima na staništima na kojima periske obitavaju.

 

 

 

Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Zadru proučava i analizira tkiva periski da bi ustanovili zašto dolazi do izumiranja ove vrste školjke.

- Obzirom na brzinu kojom se mortalitet ovog školjkaša širi u Jadranu može se reći da je ova vrsta doista ugrožena. Iz šibenskog područja smo analizirali jedinku iz akvatorija otoka Kaprija i otoka Žirja, koje su bile zaražene, a tamo smo ovog ljeta također obavili monitoring te utvrdili smrtnost velikog dijela, a na nekim je lokacijama smrtnost populacije periski bila i do 100 posto - rekla nam je šibenska biologinja i ekologinja mora dr. sc. Bruna Petani sa Sveučilišta u Zadru.

Na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru ovom tematikom se bavi tim znanstvenika: dr. sc. Bruna Petani, doc. dr. sc. Tomislav Šarić, doc. dr. sc. Ivan Župan, izv. prof. dr. sc. Bosiljka Mustać i doc. dr. sc. Zoran Šikić. Oni surađuju s kolegama iz drugih institucija u RH da bi dobili točna saznanja kako je određena periska uginula.

- Bolesti nastaju kao rezultat složenih interakcija između domaćina, uzročnika i u ovom slučaju morske okoline. U pojedinim periskama koje smo uzorkovali utvrđene su makroskopske promjene prvenstveno na organima, a mikroskopskim pretragama smo u određenim jedinkama utvrdili prisutnost haplosporidijama sličnih parazita kao i bakterija, što nam pokazuje da je riječ o kompleksnoj patogenezi bolesti u kojoj su različiti patogeni uključeni u pojavu masovne smrtnosti na različitim lokacijama u Jadranu i šire u Mediteranu. Pretpostavlja se kako su ti patogeni aktivirani jednim (primarnim) još uvijek neidentificiranim uzročnikom - rekao nam je veterinar doc. dr. sc. Tomislav Šarić.

- Vivisekciju nad živim i uginulim periskama provodimo u laboratoriju Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu gdje radimo patohistološke premaze koje pregledavamo na mikroskopu te šaljemo tkiva školjkaša na daljnju analizu kolegama, u Referentni laboratorij za bolesti riba i školjkaša Hrvatskog veterinarskog instituta u Zagrebu te u Njemačku i Italiju gdje se rade molekularne analize tkiva – pojašnjava nam Šarić.

- Ne mogu tvrditi je li neka periska u moru zdrava ili bolesna, ali tijekom monitoringa koji obavljamo smo primijetili da veće jedinke ovog školjkaša teže i sporije reagiraju na vanjske podražaje, odnosno da u poodmakloj fazi bolesti dolazi do sporije reakcije školjkaša na vanjske podražaje, sporije se zatvaraju, a kad uginu ostaju trajno otvorene i nema reakcije na dodir - rekla nam je biologinja izv. prof. dr. sc. Bosiljka Mustać.

S cijelom situacijom je upoznato Ministarstvo zaštite okoliša i energetike koje prikuplja podatke o populacijama periski i pojavi masovne smrtnosti. Periska je najveći školjkaš Sredozemnog mora, može narasti u dužinu 120 cm te filtrira velike količine morske vode zadržavajući organske tvari iz suspendiranog detritusa (morskog dna) čime doprinosi i bistrini mora. Populacije periski su i ranije bile ugrožene, posebice zbog ilegalanog izlova, različitih vrsta onečišćenja i zagađenja mora, oštećivanja jedinki sidrenjem, invazivnih vrsta, klimatskih promjena te uništavanja njihovih prirodnih staništa.

- Nažalost, sudeći prema stvarnom stanju okoliša, a pogotovo kad se priča o podmorju Jadrana, svijest je jako nerazvijana zato što morskog otpada ima u velikim količinama na svim dubinama mora. Također, najuži kopneni pojas uz more je isto tako onečišćen otpadom koji ima podrijetlo i s kopna, ali i velikim dijelom iz samoga mora – kaže nam Petani za kraj i napominje kako je posebno važno da se pronađu jedinke koje su izbjegle masovnu smrtnost, jer će one predstavljati temelj za obnovu populacije ove vrste u budućnosti. Zbog toga ih je potrebno pronaći i zaštititi kako ne bi nekim nesmotrenim radnjama i njih uništili.

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK