Piše: Josip Antić

Facebook, Tweeter, Instagram, Viber, You Tube, Whatsapp,Tik Tok…

Nabrojite ih još i sa svakom je Renato doma, skače po njima prečacima i brzacima, poput milijarde drugih čiji prsti dok ovo čitate vrludaju po tipkovnicama i zaslonima.

„Svaka društvena mreža ima neki svoj štos, ali meni je najdraži Tik Tok. Tamo mogu vidit šta rade drugi reperi“, kaže dok u ruci premeće mobitel. Renato ima dvadeset i još ponešto godina, pet godina je sustanar u Inkluziji, a u svojoj stambenoj zajednici na Baldekinu (a i šire) slovi) kao jedan od najaktivnijih i najiskusnijih na društvenim mrežama.

Samouk na netu

Njega i prijatelja mu Ivana posebno veseli što od rujna u sklopu Inkluzije počinje projekt „Internet za sve“,   usmjeren na jačanje medijske pismenosti i kritičkog promišljanja prema medijima za osobe s intelektualnim teškoćama.  Riječ je o seriji prilagođenih radionica s edukativnim sadržajem  čija svrha nije samo tehnološki i medijski osposobiti korisnike Inkluzije nego raditi na njihovoj svjesnosti o dobrobitima i opasnostima informacijskog društva. Projekt traje tri mjeseca, a financira ga  Agencija za elektroničke medije.

„Kako radi Internet, kako se uključi laptop, kako se što traži, prijavljuje, to sam ja otkrio sam. Najprije sam dobio mobitel, pa sam pokušavao, griješio i ponavljao dok nisam naučio. Priznajem, tu je jako od pomoći bio naš volonter Edi, s kojim i danas surfam“, kaže Renato.

Njega je na mrežu svih mreža dovukla želja da se druži s prijateljima, da obnovi stara prijateljstva, otvori nova, a najviše da prati rap glazbu. Renato uz pomoć Edija i sam piše, a za ovu prigodu izabrao je u repu ne baš

čest ljubavni  uradak. Pa kaže:

„Kad sam te sreo,

u tebe se zaljubio

Tvoje lijepe oči,

usne slatke kao med

To nije grijeh“

Ovo bi trebala biti ekskluziva jer Renato još nije sklon javnom objavljivanju radova, ali je itekako svjestan da virtualni svijet zna lijep, ali i okrutan, zavodljiv i prevrtljiv. Pogotovo ako virtuali naivno, iskreno i emotivno povjerite i otvorite dušu.

Lažnjaci i zlobnici u zasjedi

Istraživanja, koja se bave fenomenom neta ističu da pristup društvenim mrežama može „omogućiti osobama s intelektualnim teškoćama povećanje učestalosti i kvalitetu društvenih interakcija, razvitak smislenih odnosa te prije svega smanjiti osjećaj usamljenosti“. Iako se socijalna mreža osoba s intelektualnim teškoćama vrlo često sastoji od članova obitelji i stručnjaka koji s njima rade, zna se dogoditi da osoba u širem okruženju  prekasno shvati ili uopće ne percipira da je bila žrtva u virtualnom prostoru.

„Znam ja dobro da to što piše prijatelj na fejsbuku ne znači da mi je on stvarno prijatelj. I ja i moji cimeri doživjeli smo grube komentare pa i uvrede na neki naš post. Ali ja za to imam rješenje – blokiram ih odma!“, priča Renato.

Njegovi sustanari uvijek mogu računati na pomoć nekog od asistenata ili volontera, kaže Ivana Mučalo, koordinatorica asistenata. Spominje se kako se nedavno jedna od korisnica na Fejsbuku priključila profilu jedne poznate pjevačice.

„Vrlo brzo mi je postalo jasno kako je riječ o lažnom profilu, „pjevačica“ je odgovarala na tečnom hrvatskom, a riječ je o Amerikanki. Koji je motiv ljudi koji rade tako nešto ne znam, ali znam da se naša cura kad smo joj objasnili o čemu je riječ, osjetila emotivno povrijeđena. Ona se nadala prijateljstvu, bilo joj je važno da je uvažava osoba koju doživljava kao uzor, a dočekala ju je prevara. Nasreću, reagirali smo brzo, a to iskustvo poslužilo joj je da razvije opreznost prema virtualnom svijetu. Naime,    virtualno uopće nije virtualno ako proizvodi stvarne posljedice i ako vrijeđa stvarne ljude“, kaže Ivana.

Prisjeća se da je grubih, nepristojnih komentara bilo i na stranicama koje su baš posvećene osobama s teškoćama, ali se na njih uspio ubaciti i netko čije su teškoće druge prirode. Riječ je prije svega o onima u kojima je zlo nadvladalo dobro i to svoje stanje emitiraju preko poruka u net prostoru.

Bonton za net

Upravo zbog takvih primjera, ističe Ivana uz medijsko je opismenjavanja izuzetno važno to što će rujanske radionice pokušati nadomjestiti nedostatak jasnih uputa i upozorenja o korištenju medijskih sadržaja i komunikacijskih platformi.

„U planu je izrada brošure o medijskoj pismenosti na lako razumljivom jeziku, a partner na projektu je Udruga za samozastupanje. U njoj svakako mora naći mjesto i net bonton kao i savjeti kako se ponašati s onima koji emitiraju negativne i neprimjerene poruke“, kaže Ivana.

Jedan od segmenata na koji će se obratiti pozornost jest i prekomjerno korištenje društvenih mreža ili igrica što može dovesti do ovisnosti. Riječ je o pojavi kojoj je populacija osoba s intelektualnim teškoćama također izložena. Želeći povećati kvalitetu života dogodi se da je u potrazi za zabavom - smanji.

Da priču dovedemo do kraja u boljem tonu, pobrinuo se opet Renato.

 „Ej, sitija san se zašto još volin Internet. Šime mi je pokaza kako mogu gledat utakmice na strimingu. Sad gledan englesku i španjolsku ligu. Al, navijan za Hajduka!“

Klik.

(Na fotografiji: Ivan i Renato, s mobitela na laptop i obratno)

Članci iz serijala o inkluziji financirani su iz programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije