Upravo su članovi Društva 'Juraj Dalmatinac' inicirali obnovu dviju šibenskih tvrđava Barone i sv. Ivan.

Predsjednik splitskog HSLS-a Hrvoje Bašić u današnjem priopćenju naslovljenom 'Poklonimo naše tvrđave Šibeniku! Oni znaju što je prava renesansa!' tvrdi kako su „totalno zapostavljena tvrđava Gripe u središtu Splita, te zaboravljena utvrda Kamen“ mrtvi kapital. 

Dodao je da "još od 2016. i Baldasara, splitski HSLS apelira na obnovu i apliciranje na europske fondove, ali nitko ništa ne radi po tom pitanju."

"Čak ni ova gradska vlast koja je u svom predizbornom programu stiljivo spomenula "rekonstrukciju tvrđave Gripe". U gotovo godinu i pol dana, niti jednom riječju nije spomenuta, a kamoli da se krenulo s nekom pripremom projekta, poručio je šef splitskih HSLS-ovaca.

Bašić navodi Šibenik kao pozitivan primjer grada koji „doživljava istinsku renesansu, a postaje i sve atraktivnija filmska destinacija.

Šibenčani tako godinama grade poziciju kulturnog i umjetničkog središta u koje se dolazi zbog koncerata, povijesti ili edukacije. U samo 10 godina i za čak 100 milijuna kuna Šibenik je u potpunosti obnovio sve tri kopnene tvrđave i pozicionirao se kao grad koji ulaže u drukčiji turizam. Tvrđava Sv. Mihovila je glavna gradska pozornica, Barone kao glavni vidikovac, a upravo dovršena Tvrđava sv. Ivana znanstveni kampus. Eto tako izgleda renesansa!,  ističe Bašić te dodaje da to nije sve!

 Šibenik sada ide ambiciozno po novih 100 milijuna kuna i kompletnu obnovu tvrđave sv. Nikole. Bravo za Šibenik! Što za to vrijeme radi Split?“, pita se Bašić.

Predsjednik šibenskog Društva za očuvanje baštine Nikola Grubić, tvrdi da je ključna  bila suradnja gradske vlasti i organizacija civilnog društva.

"Mi smo bili taj jedan kotačić koji je pokrenuo obnovu tvrđava, govorim o Baroneu i sv. Ivanu. Gradska vlast nema toliki broj ljudi koji se može tome intezivno posvetiti i zato je bila važna suradnja sa civilnim društvom, ljudima koji su bili i ostali zaljubljenici u tvrđave i koji su dali svoj veliki doprinos, rekao je.

 "To su bila značajna sredstva i puste procedure. Mi smo tada bili svježi, puni energije koja je to sve pokrenula, a lokalna zajednica nas je pratila. I tada su to bile dvije različite strukture koje su imale sluha“, rekao je Grubić, predsjednik Društva koje je pokrenulo obnovu tvrđava kojima danas upravlja Javna ustanova Tvrđava kulture Šibenik čija je pak ravnateljica, Gorana Barišić – Bačelić, kratko poručila da im je uvijek drago čuti da se njihovi projekti i sve što iza njih slijedi uzimaju kao primjer dobre prakse i da su prepoznati na nacionalnoj razini.