U popodnevnim satima 9. kninski korpus JNA na čelu sa zločincem Ratkom Mladićem krenuo je nakon Drniša u daljnji prodor prema Šibeniku kako bi se Hrvatska presjekla na dva djela. Uz potporu pobunjenih Srba i jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva i jugoslavenske ratne mornarice Mladić je računao i na garnizone JNA u samome Šibeniku.

Točno u 17:57 sati 16. rujna 1991. godine u oglasila se zračna opasnost za grad Šibenik.  Agresorskoj vojsci suprotstavili su se malobrojni i slabo naoružani pripadnici policije, 113. šibenske i 4. gardijske brigade.

Neprijatelj je u napad krenuo iz dva smjera - preko Čiste Male, Gaćeleza i Zatona, te iz Drniša. Iz prvog smjera napada kninski korpus probio je prvu crtu obrane i zaustavio se na šibenskom mostu odakle mu je Šibenik bio na dlanu. Drugi dio korpusa doživio je težak poraz od strane hrvatskih branitelja u Pakovu Selu pa se u rasulu povukao prema Žitniću.

Idućih tjedan dana Šibenik je proživljavao pakao. Ipak na kraju je hrvatska vojska izvojevala pobjedu. Šibenska je bitka bila iznimno strateški važna, jer su se morali obraniti Šibenski most, grad Šibenik i položaji na Jadranskoj magistrali. Da je agresor zauzeo neke od tih lokacija, južna Hrvatska bila bi ispresijecana na par manjih ili većih džepova, čime bi došla u vrlo tešku situaciju za obranu.