Od prve crte bojišnice do NASA-inih arhiva: Ljiljana Zmijanović kandidatkinja je za 10. Šibensku grandecu

Iz studentskih klupa u ratnu ličku zimu

Mnogi se iznenade kada čuju da je ova doktorica znanosti 1991. godine, kao 20-godišnja studentica Fakulteta za turistički menadžment u Opatiji, dragovoljno otišla na bojišnicu. Dok su njezini vršnjaci uživali u bezbrižnim danima, Ljiljana je, opremljena vještinama sportskog pilota i ronioca, osjetila poziv da pomogne domovini.

„Već tada sam imala međunarodnu licencu za ronjenje, bila sam sportski pilot, a kao djevojka sam trenirala skokove u vodu. Smatrala sam da imam kondiciju i kvalitete potrebne za rat te da mogu pridonijeti svojoj domovini. Tako sam 1991., upisavši treću godinu Ekonomskog fakulteta u Opatiji, postala dragovoljka. Bilo me je strah, itekako. Najviše minskih polja“, iskreno priznaje. Prvu ratnu zimu provela je u surovim uvjetima gospićkog ratišta. S više od 500 dana u borbenom sektoru, Ljiljana je kasnije, na zahtjev legendarne 113. šibenske brigade, postala njihova izvidnica. Njezine zadaće bile su opasne i precizne: uočavanje neprijateljskih položaja i prikupljanje ključnih podataka u dubini teritorija.

Znanost kao nastavak borbe za zajednicu

Povratak u akademske klupe nakon rata nije bio jednostavan. „Doći iz rova i sjesti u klupu, slušati predavanja... bila je to potpuno drugačija zbilja“, prisjeća se. Ipak, ustrajnost je pobijedila. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na temu integralnog održivog upravljanja zaštićenim područjima, spajajući ekonomiju i ekologiju. Upravo je ta tema postala njezina strast i temelj velikog dijela volonterskog rada.

„Uspjela sam zahvaljujući ustrajnosti i podršci obitelji i zajednice. Bog me nadario snagom, izdržljivošću i visokom koncentracijom“, otkriva Ljiljana. Njezin rad u JU Nacionalni park Krka, gdje je provela 12 godina, prepoznat je i izvan granica Hrvatske. Dobitnica je više međunarodnih nagrada za menadžment, a kao certificirana menadžerica za EU projekte, volonterski je pomogla u projektu revitalizacije šibenske tvrđave svetog Mihovila.

Volonterka s više od 150 projekata

Za dr. sc. Zmijanović znanost ne smije biti zatvorena u laboratorij – ona mora služiti ljudima. Od njezine 14. godine, kada je s ocem roniocem sudjelovala u prvim ekološkim akcijama čišćenja podmorja u Šibeniku, njezina volonterska bilježnica ne prestaje se puniti. Procjenjuje se da je u protekla tri desetljeća provela oko 150 različitih projekata na zaštiti mora, međunarodnim pedagoškim projektima sa svojim učenicima i zaštiti baštine.

„Moj moto je da volonterskim radom moram dati doprinos čovječanstvu. Ti projekti obuhvaćaju zaštitu mora, ekologiju, pedagoški rad s mladima i očuvanje baštine. Posebno sam ponosna na rad s učenicima na temu glagoljice.Kao mentorica, predvodila sam više učeničkih timova na međunarodnim natjecanjima Milenijsko natjecanje gdje su glagoljicu spajali s modernim konceptima. To je i projekt „BUKYraj za glagoljicu" tima Ekonomske škole Šibenik koji je kroz video prezentaciju i glazbu promovirao ovo drevno pismo te projekt „Latte Art Glagoljica", inovativni projekt tima Srednje škole Ivana Meštrovića iz Drniša koji je glagoljične simbole prenio u umjetnost ukrašavanja kave . To naši projekti doprinos opisani su u knjizi "Glagoljica: Drevno pismo Novog doba" autora prof. dr. Antonija Oštarića i navode se kao primjeri uspješne integracije baštine u suvremeno obrazovanje”, otkriva Ljiljana.

Masline, agrumi i 'Vrtlarica'

Kada se ugase računala, Ljiljana se vraća zemlji. Poljoprivreda je njezin "hobi broj jedan". Sa 130 posađenih maslina, a pedesetak ih jestradalo u velikom požaru na zatonskom području i sedam nagrada za ekstra djevičansko maslinovo ulje, dokazala je da u svemu teži vrhunskim rezultatima. Njezina stručnost u vrtlarenju dovela ju je i do popularne emisije „Vrtlarica“ Kornelije Benyovsky Šoštarić, u kojoj je sudjelovala nekoliko puta i dijelila savjete o uzgoju agruma i autohtonih biljaka.

„Bog me nadario talentima, a moje je da ih koristim za dobrobit zajednice. Drago mi je da sam taj entuzijazam uspjela prenijeti i svojoj djecu Luciji i Jakovu koji su zaljubljenici u klasičnu glazbu, Lucija njeguje solo pjevanje, a Jakov svira klavir, ali i volonterski sudjeluju u nizu projekata.“, zaključuje ova svestrana Šibenčanka. Na pitanje o kandidaturi za Šibensku grandecu, skromno odgovara: „Bila sam zatečena. Navikla sam na znanstvene recenzije i konkretna priznanja za rad, ali čast mi je što je netko izvan mojih uobičajenih krugova prepoznao moj trud.“

Ovo su samo neke od nagrada i špriznanja koje dobila:Međunarodna nagrada Europske federacije turističkih novinara, Povelja FEST-a, „Zasluge za razvoj turizma“ 2002., 2003., za JU NP Krka; nagrada ITF'CRO-a za CD ROM NP „Krka“2003, Etno selo Skradinski buk – Zlatni cvijet Europe, 2006. za JU NP Krka.

Sudjelovanja u međunarodnim i domaćim projektima (izdvojeno)

Suradnik u razvojnom projektu Američke agencije za međunarodni razvoj USAID za zaštićena područja RH, 2002.; Znanstveno sudjelovanje u EU projektu Grada Šibenika, ljetna pozornica tvrđava Sv. Mihovil „pro bono publico“,2014., ERASMUS + EU Solis 2023. i dr.

Ostalo: Organizatorica plana posjeta i pratnja VIP gostima pri obilasku zaštićenih područja (Bill Gates, članovi obitelji kneževine Monako, kralj i kraljica Belgije) i drugi državnici.

Organizatorica je i sudionica znanstvenih ekspedicija, brojnih projekata, ekoloških promocija i akcija.

Izbor „Šibenske grandece” organizira Udruga Volim Šibenik uz potporu lokalnih portala i donatora. Proglašenje 10. Šibenska grandeca bit će proglašena na posebnoj svečanosti u Centru za nove tehnologije Trokut 10. ožujka, a svečanosti će prethoditi snimanje Milenijske fotografije u 16.30 minuta na kojoj će biti sve dosadašnje kandidatkinje, Ikone stila i vjerna publika.