Odgovore na ta pitanja nije uvijek lako naći, dapače, većina ih ne pronađe do zadnjeg trenutka. Ipak, to ne znači da morate potrošiti svoju zadnju godinu kasnog djetinjstva na razbijanje glave. Generacije i generacije maturanata su prošle istu stvar, tako da tko bolje da vas savjetuje nego upravo oni.

Matura

Kao što naziv nalaže, kulminacija srednje škole za većinu učenika je upravo matura. Ovisno o srednjoškolskom programu, matura može, ali i ne mora biti obavezna. Unatoč tome, većina hrvatskih srednjoškolaca ipak pristupa tom ispitu zbog nužnosti za upisivanje fakulteta. Kada nekoliko pisanih ispita može odrediti ostatak nečijeg života, prisutan je veliki stres. Slijedi pitanje: „Kako pristupiti tako velikom odredniku budućnosti?“

Bivša šibenska gimnazijalka, a sada studentica Veterine u Zagrebu, Klara (21) tvrdi da je ključno krenuti spremati se na vrijeme i da sve ovisi o kvaliteti nastave.

- Smatram da su dobri profesori u srednjoj ključ dobro napisane mature. Koliko god da je u srednjoj bilo teško, meni osobno s matematikom, toliko mi je zbog toga bilo lakše napisati maturu. Kad sam krenula rješavati starije ispite, shvatila koliko mi je zapravo lagano jer sam imala dobru podlogu. Sve u svemu, mislim da me srednja prilično dobro pripremila za maturu, s iznimkom hrvatskog. Voljela bih isto tako da mi je neko rekao da matura stvarno nije toliko strašna. Ne možeš sve naučiti zadnja dva dana koliko god da se trudio, ispiti se ne ponavljaju, ali su uvijek na istu shemu. Ne preporučujem samo rješavati stare mature, ali dosta pomognu.

Dodala je da isplativost plaćenih priprema ovisi o predmetu i predznanju.

- Mislim da tu ima puno faktora. Smatram da se za hrvatski, engleski, biologiju i predmete koji su općenito bubanje, ne isplati ići na pripreme i da je to samo trošenje novaca. Za matematiku, kemiju i fiziku ovisi o tome kakva ti je podloga i koji fakultet želiš upisati. Iako se i to da sjesti i naučiti, jer ima puno dostupnih materijala na internetu.

Kako preživjeti zadnju godinu srednje škole?

Iako je u tom razdoblju obrazovanje središnji fokus, bivši maturanti poručuju da treba i „ostati normalan“ i ne zapostavljati svoje prijatelje, hobije i druge interese. Dobar školski uspjeh možda je važan za budućnost, ali jednako bitno je i uživati u završnoj etapi pred odraslost.

Bivši gimnazijalac Ante (20), koji sada studira u Zagrebu na području društveno-humanističkih znanosti, misli da se srednjoškolce previše opterećuje.

- Nekima je srednja škola najbolje razdoblje, ali meni nije bila. Želim poručiti svima koji stalno slušaju „ovo su ti najbolje godine“, a tako se ne osjećaju, da poslije bude bolje. U osnovnoj i srednjoj školi sam se danonoćno stresirao oko svakog ispita, oko svakog blica i oko svakog usmenog. Slobodnog vremena praktički nisam imao koliko su me roditelji i nastavnici strašili s „ovo ti određuje cijelu budućnost“. Naradio sam se pa sam se i počeo bojati fakulteta, jer ako mi je ovako stresno u srednjoj kako će mi tamo biti? Istina je zapravo da sam na fakultetu opušteniji nego ikada. Da, imam ispite koji pokrivaju više gradiva i masu seminarskih radova, ali je sve puno opuštenije i okružen sam sebi sličnim ljudima. Bonus je i to što učim ono što me zanima, a nemam 15 nepovezanih predmeta. Srednjoškolce se previše opterećuje s uspjehom.

Student fizike na zagrebačkom PMF-u Marko (20) savjetuje da je bolje čim prije odlučiti što nakon srednje.

- Biti maturant je meni bilo neočekivano lagano. Kako sam znao što upisujem, mogao sam se fokusirati na važne stvari. Također mi je i PMF pomogao sa svojim uvjetima za upis jer nije tražio hrvatski A razinu. Time je najbolji savjet za preživljavanje 4. razreda zapravo znanje što želiš upisati. Tada se ne moraš forsirati za maturu.

Također se složio s Antom oko toga da je generalna percepcija da je fakultet teži od srednje škole - pogrešna.

- Tko god kaže da je faks teži od srednje je u krivu. Razlika zapravo nije velika, samo umjesto velikog broja predmeta i domaćih radova imamo ispite „većeg kalibra“.

Na što je dodao da je bitno i ostati blizak s bivšim kolegama iz školskih klupa.

- Za srednju školu je važno napomenuti da većina poznanstava ostane nakon maturiranja. Korisna su za preživljavanje faksa i lijepo je bar jednom godišnje organizirati neko okupljanje starih kolega.

S tim se složio još jedan student fizike, Mateo (20), bivši učenik Tehničke škole Šibenik.

- Još sam jako dobar sa nekoliko ljudi iz srednje škole i to su ljudi s kojima se najviše družim. Čak i kada sam otišao studirati u Zagreb. Nije istina da srednjoškolska prijateljstva ne opstaju.

Kako odabrati 'točan fakultet'?

Klara je svim maturantima poručila da moraju biti mudri oko odabira fakulteta.

- Moj „life advice“ je da se ne upisuje fakultet eto čisto da se nešto upiše. Ako te ne zanima što odabereš, koliko god da fakultet bio lagan, nećeš ga nikad završiti i samo ćeš protratiti godine i novac.

Na što je ''Ante'' dodao da nije smak svijeta i pogriješiti pa se prebaciti.

- Znam više ljudi koji su studirali jednu stvar, nisu se pronašli u tome pa su se prebacili na nešto drugo. Nije fakultet srednja škola. Prebacivanje s jednog faksa na drugi i padanje jednog/dva predmeta je standardna pojava. Imam i nekoliko prijatelja koji su studirali godinu/dvije pa odlučili da to nije za njih i počeli su raditi. Ne postoji „točna opcija“, nego svatko bira svoj jedinstveni put.

Mateo je istaknuo da, čak iako ne upadnete na prvi izbor fakultetskog programa, možete od tog iskustva napraviti što god želite.

- Mature su mi bile prvi ispiti za koje sam baš danonoćno učio po tjedan/dva prije ispita. Ja se nikad nisam toliko spremao za neki ispit prije faksa, koliko sam se spremao za mature iz matematike i fizike. Unatoč tome, nisam upao na fakultet koji sam ciljao. Iako, sada sam čak zadovoljniji što sam na faksu ka kojem jesam.