SADA ČITATE
Šibenik je od 1991. do 2019. izgubio trećinu stanovnika, a promjene su nastale u obrazovnom i starosnom sastavu
          OBJAVA: 08.01.2019, 10:17h   •   IZMJENA: 08.01.2019, 10:27h   komentara   •     ISPIŠI

Brevijar Ive Jakovljevića

Šibenik je od 1991. do 2019. izgubio trećinu stanovnika, a promjene su nastale u obrazovnom i starosnom sastavu


  V.B./ŠibenikIN Šibenik je od 1991. do 2019. izgubio trećinu stanovnika, a promjene su nastale u obrazovnom i starosnom sastavu
PIŠE Šibenik IN
08.01.2019, 10:17h

Ivo Jakovljević u svojoj posljednjoj objavi na blogu Šibenski brevijar piše o smanjenju šibenskog stanovništva od početka Domovinskog rata, najvećem od kuge iz 1649. godine, a sve to je, piše u svom blogu koji prenosimo, utjecalo na starosni i obrazovni sastav, s dugoročnim posljedicama i na prezimenski sastav.

 

Najveće demografske promjene unazad 300 godina (još veće i dugoročnije bile su samo nakon strašne kuge u Šibeniku iz 1649.) na prostoru Šibensko-kninske županije dogodile su se za vrijeme Domovinskog rata, od 1991. do 1995., te na njegovu kraju i u cjelokupnom razdoblju između popisa stanovništva u 1991. i u 2001. Ne samo da se značajno smanjio ukupan broj stanovnika (dijelom zbog pogibija i na hrvatskoj, i na srpskoj strani, a pretežno na račun prisilnih migracija), nego je došlo i do značajnih promjena u njegovu nacionalnom i konfesionalnom, pa čak i u starosnom i obrazovnom sastavu, s dugoročnim posljedicama i na prezimenski sastav.

Ratne migracije: Za Domovinskog rata, od ljeta 1991., najprije su iz svojih prebivališta, iz okupiranog dijela Šibensko-kninske županije, pod prisilom iseljavali pretežno Hrvati, ali i neki Srbi koji se nisu slagali s velikosrpskom politikom. Većina je preselila u Šibenik i u ostale slobodne dijelove dalmatinskog priobalja, a manji broj ih je otišao u inozemstvo. Od sredine 1992., s razbuktavanjem rata u Bosni i Hercegovini, dio izbjeglica, uglavnom Hrvata i Bošnjaka, dolazi i na šire šibensko područje. U jeku vojno-redarstvene, oslobodilačke akcije „Oluja“, početkom kolovoza 1995. znatan dio Srba iseljava iz Šibensko-kninske županije i iz Hrvatske, uglavnom prema širem banjalučkom području i prema Beogradu, odakle ih raseljavaju u svim smjerovima, neke i do sjevera Kosova. Njih više stotina (uglavnom mlađih, pokretljivijih i obrazovanijih) tada iseljava u srednju Europu, a dio čak u Kanadu i Australiju. Istodobno, za predratne krize na Kosovu, poslije 1995. iz Janjeva u Kistanje stiže brojnija skupina Janjevaca, koji se izjašnjavaju katolicima. Kao i u većem dijelu Republike Hrvatske, koji za vrijeme Domovinskog rata nije bio okupiran, ni nacionalni niti konfesionalni sastav nisu doživjeli značajnije promjene u Šibeniku, Vodicama, Primoštenu i u ostalim u ratu slobodnim područjima u županiji, ali su zato i jedne i druge promjene na područjima koja su bila zahvaćena okupacijom i ratom bile - radikalne.

Turobni migracijski saldo: U konačnici tog slojevitog demografskog šoka, ukupan se broj stanovnika u Šibensko-kninskoj županiji u razdoblju od 1991. do 2001. smanjio sa 152.125 na 109.799, da bi – prema zadnjim procjenama Državnog zavoda za statistiku (zbog kroničnog slabljenja nataliteta i novih ekonomskih iseljavanja - pretežno u Zagreb, te u Njemačku i Irsku) u 2019. bio manji od 100.000! Dakle, od 1991. do 2001. ukupan broj stanovnika u županiji smanjio se za 42.326 osoba ili gotovo za jednu trećinu! A zatim, od 2001. do 2019. još za desetak tisuća osoba ili još za jednu desetinu! Među iseljenima od 1991. do 2001. gotovo tri četvrtine (ili njih 74 posto) su bili Srbi.

Stari je pazar kroz cijelu svoju povijest bio prostor trgovačke i multietničke sloge grada i njegova zaleđa, iako je kadikad zna poletiti britulinić i za najmanju sitnicu.
Radikalno osipanje srpskih prezimena: Srbi su 1991. bili većina u samo četiri županije: u Sisačko-moslavačkoj (60,95 %), Zadarskoj (54,49 %), Ličko-senjskoj (53,91 %) i u Požeško-slavonskoj (51,39 %). U Šibensko-kninskoj Srbi su bili 40,7 % stanovništva. Deset godina kasnije Srbi više ni u jednoj županiji nisu bili većina. Taj se trend nastavio i dalje, pa se do 2011. godine broj Srba u županiji smanjio sa 60.800 u 1991. na 11.518 u 2011., a u Šibeniku ih je 2011. bilo samo 1434. S druge strane iste medalje, udjel Hrvata u ukupnom sastavu stanovništva u županiji povećao se sa 58,42 posto u 1991. na 83,80 posto u 2001., te na 85 posto u 2011., dok se udjel Srba smanjio sa 40,7 na samo 9,5 posto. Istim se trendovima promijenio i konfesionalni sastav u Šibensko-kninskoj županiji: udjel katolika se povećao sa 54,9 posto u 1991. na 82,8 posto u 2001. (ali većim dijelom naknadnom preobrazbom dijela dotadašnjih ateista u katolike), dok se udjel pravoslavaca smanjio sa 38,02 na 7,31 posto. Srbi i u popisu iz 2001. i 2011. prednjače samo u postotku ateista u odnosu na postotke ateista među Hrvatima i ostalim narodnostima. Dugoročna posljedica ratnih žrtava, prisilnih i opcionalnih iseljavanja te ratnih i tranzicijskih ekonomskih šteta u širem šibenskom zaleđu, sve do Drniša i Knina, su značajne promjene i u prezimenskoj strukturi, u sklopu koje je – i iz popisa iz 2001., i iz popisa iz 2011. - očito i nestajanje poduljeg niza tradicionalnih hrvatskih i srpskih prezimena u šibenskom zaleđu.

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK