OBJAVA: 24.10.2016, 12:18h   •   IZMJENA: 24.10.2016, 12:38h   komentara   •     ISPIŠI

Ozbiljna upozorenja Ive Jakovljevića

Šibenik je vlasništvo stranaca, BDP nam je koma, a turizam katastrofa

Ivo Jakovljević, umirovljeni novinar s 40 godina iskustva rada u renomiranim hrvatskim redakcijama, publicist koji je napisao četiri knjige o šibenskom identitetu, ali i ekonomski stručnjak, osvrnuo se na Šibenik 2016. godine. Krešimirov grad je, piše, sve manje hrvatski, a sve više europski grad, no ne u pozitivnom smislu. Grad je to koji je podčinjen europskim interesima, u kojem je današnji BDP niži nego 1989. godine, a stari grad je pozornica iz koje valja iseliti. Jakovljevićev tekst prenosimo u cijelosti.


  I.B./ŠibenikIN Šibenik je vlasništvo stranaca, BDP nam je koma, a turizam katastrofa
PIŠE Šibenik IN
24.10.2016, 12:18h

Šibenik je u svojoj jubilarnoj, 950-oj godini od prvog spomena svojeg imena u povijesti, pri kraju 2016. većinom svojih ekonomskih, vlasničkih, političkih, sigurnosnih, kulturoloških i vjerskih dimenzija – europski grad. Na novoj karti svijeta nalazi se u Europskoj uniji, na sigurnosnoj u NATO-u, a na vjerskoj u području prevladavajućeg utjecaja Vatikana i katolicizma.

Većina njegova najkvalitetnijeg gospodarskog i financijskog potencijala u većinskom je posjedu velikih banaka i kompanija iz Njemačke, Austrije, Francuske, Mađarske i Italije. Većina šibenske štednje nalazi se u bankama koje su u većinskom njemačko-talijanskom, njemačko-austrijskom i francuskom vlasništvu. Većina telekom-prometa i usluga u mreži Deutsche Telekoma, kao i većina tržišta hrane i robe široke potrošnje, koja je u mreži vodećih srednjeeuropskih trgovačkih lanaca, kojima na šibenskom tržištu konkuriraju samo Todorićev Konzum i Slamićevo Djelo, ali uz većinski uvozne komponente kao u slučaju Konzuma, ili izvorno, ali periferno i uz krajnje napore, kao u slučaju Djela.

Uz uvozne derivate iz većinski mađarske Ine, i uz posve uvoznu ponudu vozila, pretežno iz Europske unije, kao i lijekova, informacija i internetskih usluga, pa čak i ljekovita bilja, Šibenik s kraja 2016. je visoko integriran u Europsku uniju, te rastuće podčinjen interesima vodećih banaka i kompanija iz stare imperijalističke Europe.

Uz njih - kao periferijski začini toj novoj vlasničkoj strukturi – bočno strše samo turski klinovi u Mandalini (novi hotelski kompleks D-resort i D-marina), i mulo kraj Dumboke, gdje je ruska, Lukoilova pumpa za jahtaše, ali i dvije najveće nepoznanice u završnici velike europske bitke za šibenske nekretnine: posljednji dani aluminijske industrije na prostoru TLM-a, i podjednako neizvjesni hipotekarni dani na prostoru TEF-a. Preuzmu li veliki inozemni akteri i većinu od te dvije mega-parcele, kao i cijelu istočnu stranu kanala svetog Ante do Zablaća, u gradu i na njegovu širem području cvjetat će novi urbanističko-turistički i zabavni kompleks, koji će jednog dana - iz najpraktičnijih marketinških razloga - morati promijeniti i ime, možda na engleskom, kako bi bio u skladu sa svojim radikalno novim, europskim i estradnim identitetom.

Šibenik s kraja 2016. je 'Šibenik je podčinjen interesima vodećih banaka i kompanija iz stare imperijalističke Europe'

BDP u 2016. manji nego u 1989. godini

Iz posljednjih dana šibenskog i hrvatskog Šibenika još će se neko vrijeme, tu i tamo, spominjati da nije imao potencijala za bilo koju varijantu autonomna razvoja, jer je ključne bitke izgubio i u politici, i u ekonomiji, i u kulturi, još u završnici 20. stoljeća. Jer, Šibenik je sam, savijajući se po nalozima nove hrvatske vlasti u cijelom razdoblju od 1991. do 2015., dopustio da ostane i bez negdje preseljenog i moderniziranog TEF-a, i bez elektrolize i gotovo cijelog TLM-a, a preko lokalne vlasti sam nije učinio dovoljno za uspješnu suradnju u projektima, koje je nudila zagrebačko-šibenska Zagreb-Montaža (potencijalno najveći investitor u novi šibenski industrijski i urbanistički razvoj), kao ni u privlačenju većih hrvatskih i inozemnih ulagače u niz novih industrija za 21. stoljeće.

Tako ni u 2016. ni Šibenik ni cijela Šibensko-kninska županija još nisu ostvarili BDP iz krizne, predratne i prijelomne 1989., nego su samo svjedočili o kroničnom slabljenju industrijske ponude, zaposlenosti i profitabilnosti, zadovoljavajući se marketinški naizgled sve dinamičnijom, ali i kaotičnijom ekspanzijom turizma i industrije zabave.

Zato je i 2015. završila sa samo 10.500 zaposlenih u gospodarstvu, u županiji u kojoj je bilo 110.000 stanovnika, među kojima i njih 8000 kronično nezaposlenih i suvišnih, te 12 posto kronično ovisnih o socijalnoj pomoći. Ukupno zaposlenih je bilo 27.500 osoba, s tim što je većina bila zaposlena u javnoj upravi, školstvu i zdravstvu, dok je od onih 10.500 zaposlenih u gospodarstvu samo njih 2000 poslovalo s nekom dobiti. Zato je i u turistički rekordnoj 2016. šibenska stopa nezaposlenosti bila i usred pune sezone depresijskih 18 posto, kao i prije deset ili 20 godina. Samo dvije kompanije srednje veličine, turistički Solaris, u većinskom vlasništvu Veljka Župana, i industrijski ZM-Vikom, u vlasništvu Vlade Čovića i Zagreb-Montaže, poslovali su profitabilno i rastuće, dok su i TLM, iznajmljen slovenskom Impolu, i NCP, i Jolly poslovali ili s ranjivim, opadajućim bilancama i sve nižom zaposlenošću, ili s gubicima, rastućim dugovima i u predstečajnim nagodbama.

Nove veće investicije u šibenskoj ekonomiji uoči jubilarne 950. godišnjice prvog spomena Šibenika u povijesti uspjeli su provesti samo Čovićeva Zagreb-Montaža pa je ZM-Vikom, među ostalim, sa zagrebačkim Končarom surađivao u gradnji 44 vlaka za Hrvatske željeznice, te turska Dogus-grupa, u gradnji marine i hotelskog kompleksa u Mandalini.

'Samo dvije kompanije srednje veličine, turistički Solaris, i industrijski ZM-Vikom, poslovali su profitabilno i rastuće'

Pozornica na otvorenom iz koje valja iseliti

Istodobno je pod ravnanjem Dina Karađole, kao direktora Turističke zajednice Šibenika, i mreže gradskih ustanova pod ravnanjem troje gradonačelnika u nizu, Nede Klarić, Ante Županovića, Željka Burića, u kratkom roku od desetak godina pokrenut niz novih turističkih manifestacija, investicija i programa, uz njihovu atraktivnu prezentaciju na terenu i na internetu.

Od naslijeđenih programa preživjeli su i Međunarodni festival djeteta, i filmski program za djecu na Gorici, da bi im se u svojevrsnom krešendu nadodavali i Sajam u srednjevjekovnom Šibeniku, i Orguljaška škola, i koncerti klasične glazbe 'Musica appassionata', i klapske večeri na Maloj loži, i Večeri dalmatinske šansone, i Off-festival blues&jazz, i Terraneo, i Žedno uho, i Šibenski plesni festival, i Regius, i Salsa Beach Splash Festival, i elitni koncerti na svetom Mihovilu.

Pod marketinškim sloganom 'Grad-pozornica', Šibenik je probio zvučni zid, te je zadnjim stanovnicima stare jezgre, koja je doista pretvorena u bučnu, nesputanu pozornicu na otvorenom do duboko u noć ili i do u ranu zoru, u ime te vrste masovnog, zabavljačkog, partijanerskog turizma onemogućen normalan život kroz sve više noći u godini. Tako s jedne strane, u ime turizma, Šibenik iz 2016. na kulturan i elitni način posjeduje blizinu dva nacionalna parka, mrežu prvih seoskih turističkih domaćinstava, Sokolarski centar, jahtaški čarter, niz noćnih diskoteka koje (kada poštuju sve standarde i propise) ne ugrožavaju život prvih susjeda, niz sve cjenjenijih restorana sa lokalnim i globaliziranim jelovnicima, regate krstaša, Basket tour (u čast Dražena Petrovića), sve uređenije i izazovnije objekte iz donedavno zapuštene fortifikacijske baštine, te gotovo cjelokupno renoviranu sakralnu baštinu, s novim malim muzejima i galerijama, ali u to isto ime, na istom prostoru dopušta noćne bučne, glazbene masovke na otvorenom, koje obližnje stanovnike tjeraju na trajno iseljavanje, a s njima i mnoge goste iz tek otvorenih apartmana u staroj jezgri već nakon prve mučne noći.

Takav, samorazarajući je i već kronično besmisleni koncept Šibenske noći, nakon otvaranja Međunarodnog festivala djeteta, koji se pretvara u mučenje zadnjih stanovnika stare jezgre do svitanja i u masovno opijanje maloljetnika. Takve su i manifestacije crtanog filma, koje se iz nepoznatih razloga završavaju jednim razapetim platnom usred stambene četvrti i elektronskom bukom jačom od 110 decibela do 2 u noći sa svim popratnim repovima.

Takve su, i za stanovnike većeg dijela Varoša, mučne noći tijekom kojih trešti elektronska glazba sa tvrđave svetog Mihovila, ili za stanovnike Crnice i Njivica podjednako mučna buka s otvorene scene na terenu TEF-a, ili ona na Jadriji, koja je prerasla više u stambeno, nego u turističko ili zabavljačko naselje.

'Pod marketinškim sloganom Grad-pozornica, Šibenik je probio zvučni zid. Zadnjim stanovnicima stare jezgre onemogućen je normalan život kroz sve više noći u godini'

Poražavajući turistički uspjesi

To je isti onaj Šibenik, koji posjeduje vrhunski novi-stari postav Gradskog muzeja, koji se diči katedralom svetog Jakova s UNESCO-ova popisa prvorazredne, zaštićene svjetske kulturne baštine, ali koji nikad dosad, ni sa razine gradske vlasti, ni s razine porezne uprave ili Turističke zajednice nije javnosti podnio račun ukupnih troškova i ukupnih prihoda od svih tih turističkih kontradiktornih investicija, programa i manifestacija, kao ni popis barem prvih 50 poduzetnika, vlasnika hotela, restorana, kafića, noćnih diskoteka i zabavnih programa, uključujući i Lučku upravu, tvrđavu svetog Mihovila i slične punktove uspjeha tog velikog šibenskog zaokreta, koji su svojim uspjesima najviše pridonijeli i punjenju gradskog i državnog proračuna u ime turizma - i koliko točno svaki od njih, kao i popis onih koji usred ljeta slavodobitno prijavljuju mjesečne promete od samo 200 ili 300 kuna dnevno, bez ikakvih fiskalnih i poslovnih posljedica.

I sve to u okolnostima rastućeg gradskog duga i nemoći u krpanju niza neobjašnjivo zapuštenih krovišta, fasada i skalina u gradu-pozornici. Toj slici - uz stalne prigovore dijela domicilne mlađe publike, iskazivanih preko interneta, da u Šibeniku svejedno nema dovoljno zabave i da je Šibenik veći dio godine mrtav grad, ne zato što u njemu nema posla u modernim industrijama za mlade, nego zato što bučnih zabava na otvorenom još nema svaku noć u godini, kao u Las Vegasu, valjalo bi dodati i posljedice nekontrolirane turističke ekspanzije na okoliš, od sve češćeg plutanja fekalija od jahti i septičkih jama u punoj sezoni i na najatraktivnijim plažama u priobalju, do hektolitara mokraće kojom su začinjena sva veća noćna okupljanja u gradu bez i jednog većeg javnog zahoda za masovniju upotrebu, ni na rivi, ni u središtu - ali, kad je o tome itko od mjerodavnih zucnuo ijednu riječ?

Jedna od najupućenijih u potencijale i zamke turističke industrije, svojedobna ministrica turizma, Pave Župan Rusković, nakon rekordne turističke sezone iz 2015., šalje svoj vapaj iz Dubrovnika, kojeg smatra izgubljenim slučajem zbog prekomjerne komercijalizacije prostora i devastacije baštine: ‘Ne dajte da se Dubrovnik ponovi i u Splitu, i u Šibeniku!’ Ali, nije li to bio samo glas vapajuće u pustinji?

 

Ivo Jakovljević: Radikalni zaokret Šibenika prema turizmu može nam doći glave, obrana je u reindustrijalizaciji

Umirovljeni novinar, Šibenčanin Ivo Jakovljević prije tri godine pokrenuo je internetski 'Šibenski brevijar' kako bi starijima, ali prije svega i mlađoj generaciji približio razmišljanja iz pet svojih knjiga - Velikog rječnika šibenskih riči, Šibenskog teštamenta, Šibenske filozofije, Šibenske likaruše i završnog, kako ga naziva - mističnog i polemičnog, Europskog Šibenika.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK