Kako kaže, još kao student 1998. godine prvi je put kročio u Muzej, točnije na arheološke terene, gdje je i prvi put radio 'za koricu kruha', da bi se desetljeće nakon ondje i stalno zaposlio. Dakle, gotovo dva desetljeća iskustva i duboka povezanost s muzejom potakli su ga da preuzme odgovornost ravnatelja, s jasnom vizijom daljnjeg razvoja. Prvi radni dan odmah ga je suočio s izazovom – energetskom obnovom muzeja, kompleksnim projektom koji će definirati dinamiku rada Muzeja u idućem razdoblju. No, uz ovu ključnu obnovu, Brajković ima i širi plan: želi učiniti muzej vidljivijim, dostupnijim i bližim građanima i posjetiteljima.

-Još ne znamo točno kada će krenuti energetska obnova. Moj prvi ravnateljski posao bila je komunikacija s gradom, prikupljanje informacija i međusobno brifiranje kako bismo unutar natječaja uvrstili sve moguće elemente koji će nam kasnije olakšati provedbu. Nažalost, mi se ne možemo iseliti kao što je to učinila Gradska knjižnica, što predstavlja osnovni problem. Treći kat stalnog postava još uvijek nije u potpunosti uređen, a to želimo dovršiti kako bismo konačno zaokružili cjelinu postava. No, nakon proučavanja slijeda radova, jasno je da ćemo moći nastaviti s uređenjem tek nakon završetka energetske obnove- objašnjava Brajković.

U razgovorima s nadzornim inženjerima i izvođačima radova dobio je uvid u stanje projekta. Dogovoren je popis dodatnih troškova, te su razrađeni planovi do trenutka kada dođe vrijeme za postavljanje multimedije na trećem katu – za što su već osigurali sredstva Ministarstva kulture. Sljedeća je faza Javni natječaj, a paralelno dogovaraju i tehničke detalje kako bi treći kat stalnog postava doveli u završnu fazu.

Jedan od njegovih glavnih ciljeva je vizualno i sadržajno otvoriti muzej prema gradu. Gradski muzeji se često percipiraju kao 'stare dame', no Muzej grada Šibenika se posljednjih godina već znatno otvorio prema građanima kroz brojne izložbe, radionice i predavanja.

-Muzej više nije samo muzej, on kao čuvar kulturne baštine, ne smije biti samo za sebe, njegova uloga je da bude za sve nas i to je cijela poanta. Htio sam tu paradigmu još više istaknuti – muzej mora biti aktivan sudionik kulturnog života. Društvo danas traži brze, vizualno atraktivne sadržaje, i moramo se tome prilagoditi, ali bez gubitka kvalitete. Želimo biti prisutni u svim segmentima – od djece do starijih generacija. Muzej mora biti vidljiviji i izvana, posebno prema rivi, koja je glavna žila kucavica Šibenika. Tako, u sklopu obnove planiramo uređenje pročelja Kneževe palače, koja gleda prema rivi, a i dodatne elemente koji će muzej istaknuti izvana. Imamo i projekt lasera koji će s trećeg kata simbolično asocirati na sv. Mihovila, stvarajući upečatljiv vizualni dojam. Također, želimo sklopiti suradnje s turističkim agencijama, hotelima i hotelskim kućama kako bismo Muzej bolje integrirali u priču Šibenika kao turističke destinacije.

Brajković ističe i kako za sve što rade moraju imati suglasnost Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Naime, sve što se stavlja na pročelja se tretira kao reklama pa su uvjetovani raznoraznim pravilima. Također, nužan je i pomak što se tiče marketinga, oglašavanja, društvenih mreža..

- Niti jedna ustanova danas ne može funkcionirati bez tog dijela, a mi ga još uvijek nemamo. Radimo novu internetsku stranicu, Facebook imamo, a ići ćemo i na druge društvene mreže koje ćemo prilagođavati određenoj publici. To je jednostavno usklađivanje s vremenom i svim ostalim sto nosi novo doba i bliska budućnost. Uz svaki događaj, izložbu, predavanje organizirat ćemo i popratne odgađaje prilagođene raznim uzrastima i publici – priča.

Iako energetska obnova donosi ograničenja, muzej nastavlja s radom i brojnim projektima.

-Do svibnja ćemo biti otvoreni, a izvođač će uskoro biti izabran. Nakon toga slijedi dinamika radova – zamjena prozora, vrata, izolacija krovišta, postavljanje dizalica topline.. Moramo balansirati između očuvanja baštine i suvremenih zahtjeva energetske učinkovitosti .

Osim stalnog postava, u Muzej će organizirati niz predavanja i događanja, čak i u razdoblju prije obnove.

-Već za desetak dana imat ćemo iznimno zanimljivo predavanje pod nazivom 'Kako je ponovno pronađen sveti Krševan'. To je fascinantna priča koja uključuje i forenziku. Zadarski kolege radili su višestruke analize relikvija svetog Krševana u Zadru, pokušali su detektirati da li su unutar tih relikvijara stvarni ostaci onih kojima su pripisani i otkrili rezultate koji nisu bili očekivani. Znajući povijesne priče, oni su pokušali ukomponirati rezultate analize s povijesnim pričama tih osoba i tu je došlo do jako zanimljivog zapleta. To je priča na tragu Agathe Christie, dostojna kriminalističkog romana i siguran sam da će izazvati veliki interes javnosti. Također, dogovaramo suradnju s Ljekarnama Šibenik, a pripremamo i predavanje o potpuno rekonstruiranoj glavi jednog 'pokojnika' iz muzejske zbirke – zahvaljujući novim tehnologijama uspjeli smo ga doslovno 'oživjeti' i prikazati kako je nekad izgledao. Surađujemo s kolegama iz Poljske i Zagreba, a upravo te tehnologije otvaraju brojne mogućnosti, i nastojimo ići ukorak s vremenom. – najavljuje.

Stalni postav koji obuhvaća povijest grada do 1992. godine već je pripremljen i odobren od strane Hrvatskog muzejskog vijeća.

-On se sada ne može mijenjati – čeka realizaciju. U ovom trenutku sve je u niskom startu, osmišljavamo načine kako ostati prisutni i aktivni unatoč radovima. Ove godine nas očekuje i 100. obljetnica muzeja, pa radimo i na projektu brendiranja nekoliko istaknutih i raritetnih predmeta iz naše zbirke. No, opet dolazimo do neizvjesnosti oko energetske obnove – ne možemo seliti stalni postav jer bi trošak bio previsok. Pokušat ćemo dogovoriti dinamiku radova tako da oni teku neometano, dok istovremeno nadziremo stanje postava i balansiramo.

-Nadam se da ćemo preživjeti taj dio umjetne stagnacije, jer ako i budemo dijelom iseljeni iz muzeja, onda ćemo naše aktivnosti raditi u drugim prostorima, s Biskupom sam već razgovarao u vezi prostora u Civitas sacri, uz komunikaciju s njima to neće biti problem. Ustvari, sve šibenske kulturne institucije bez problema pomažu jedni drugima, na kraju krajeva, svi smo u istoj priči - nastavlja.

Muzej se snažno oslanja i na europske projekte, osobito vezane uz arheološka istraživanja. No, Brajković se osvrće i na izazove s atraktivnim modernim tehnološkim rješenjima.

-Postavili smo solarnu rasvjetu i teleskop na jednom od arheoloških lokaliteta, ali uvijek postoji opasnost vandalizma – nažalost, neki ljudi to unište u trenu. S druge strane, problem s interaktivnom tehnologijom je brzina zastarijevanja – dok prođe postupke javne nabave, već je u svijetu dostupna nova, naprednija verzija - danas već imamo holograme, a mi se nađemo u nečemu što je već 'passe'. Dakako, nisam protiv inovacija, ali želim pažljivo birati rješenja koja će biti dugoročno održiva – pojašnjava.

Brajkovićev entuzijazam i dugogodišnje iskustvo u Muzeju grada Šibenika nesumnjivo su prednosti u vođenju ustanove kroz nadolazeće izazove. Njegova vizija usmjerena je na modernizaciju, dostupnost i aktivno sudjelovanje muzeja u kulturnom životu grada, a nadolazeće razdoblje pokazat će kako će se ti planovi realizirati.

- Muzej grada Šibenika dugi niz godina funkionira besprijekorno, a ja smatram da dolaskom novih generacija, svaki novi ravnatelj mora napraviti korak naprijed. Ako se to ne dogodi, to znači da nisam taj, statičnost nikada nije dobra – zaključuje ravnatelj Toni Brajković.