U petak su objavljene procjene za 19 članica europodručja koliko ih je bilo do kraja prosinca prošle godine, a sljedeći mjesec bit će uključena i Hrvatska koja je članicom europodručja postala 1. siječnja 2023.

Glavni pokretači inflacije u europodručju i dalje su visoke cijene energije, 25,7 posto više nego u prosincu 2021. godine, dok su studenom prošle godine bile za 34,9 posto veće.

Slijede hrana, alkohol i duhan gdje su cijene za 13,8 posto veće nego godinu dana ranije, što je blago povećanje u odnosu na studeni 2022. kada su cijene bile veće za 13,6 posto.

Neenergetski industrijski proizvodi poskupjeli su 6,4 posto, što je 0,3 postotna boda više nego mjesec ranije, a usluge 4,4 posto odnosno 0,2 postotna boda više nego u studenome.

Među zemljama koje koriste euro, prema prvim procjenama Eurostata, najviša godišnja inflacija u prosincu je zabilježena u Latviji, gdje je iznosila 20,7 posto, nakon što je u listopadu i studenom iznosila 21,7 posto. Slijedi Litva, gdje je međugodišnji rast potrošačkih cijena iznosio 20 posto (21,4 posto u studenom).

Najniža stopa godišnje inflacije zabilježena je u Španjolskoj, gdje je prema prvim procjenama iznosila 5,6 posto (u studenom 6,7 posto), zatim u Luksemburgu s inflacijom od 6,2 posto (7,3 posto u studenom).