Primjerice, prema podacima Europskog informacijskog sustava o šumskim požarima, prošle je godine u Hrvatskoj iza požara ostalo preko 30 tisuća hektara zgarišta. Nakon vrućeg ljeta i neuobičajeno tople jeseni, nije nas uspio osvježiti početak zime, piše Index.hr. 

"Božićna ciklona"

Prognostičari kažu da će se neuobičajena toplina prisutna posljednjih nekoliko dana zadržati i na samom početku nove godine zbog pritjecanja razmjerno toplog zraka s jugozapada Europe, odnosno čak s područja sjeverne Afrike.

"Jugozapadno strujanje prevladava ovih dana južnim dijelom Europe, dok se hladniji zrak zadržava dosta sjevernije od naše zemlje. Iako je uoči božićnih blagdana razmjerno česta južina, čest prolazak ciklone uoči ili malo nakon Božića već ima i kolokvijalan naziv Božićna ciklona", kazale su nam prognostičarke Tanja Renko i Dunja Plačko-Vršnak.

Klimatske promjene utječu na povećanje oboljenja i smrtnost

Deforestacija, izgaranje fosilnih goriva i zagađenje zraka samo su neki od uzročnika klimatskih promjena s kojima se suočavamo zadnjih nekoliko godina. Kako nam je kazala klimatologinja Lidija Srnec, razdoblje od 2011. do 2020. bilo je najtoplije desetljeće otkad postoje mjerenja, a prosječna globalna temperatura 2019. bila je za 1.1 Celzijev stupanj viša nego u predindustrijsko vrijeme. 

Povećanje od dva stupnja Celzijeva, u usporedbi s temperaturom u predindustrijskom vremenu, imat će ozbiljne negativne učinke na prirodni okoliš te zdravlje i dobrobit ljudi, uključujući značajno povećanje rizika od opasnih i katastrofalnih promjena u globalnom okruženju.

"Za Europu su najveći rizici povećanje oboljenja i smrtnosti te promjene u ekosustavu zbog vrućina, nepovoljan združeni efekt vrućina i suša na usjeve, nestašica vode, poplavljivanje te porast razine mora", kazala nam je Srnec.

Temperature će biti sve više

Globalne klimatske promjene, koje su dio i naše klime, već godinama opažamo u Hrvatskoj, a meteorolozi upozoravaju da bi porast temperature u svim sezonama od 2011. do 2040,. godine trebao dostizati gotovo dva Celzijeva stupnja.

"Prema simulacijama provedenim za potrebe analize očekivanih klimatskih promjena u našoj zemlji, očekuje se porast temperature u svim sezonama (1 do 1.3˚C u zimi, proljeću i jeseni, te između 1.5 do 1.7˚C ljeti u većem dijelu zemlje) u razdoblju 2011. – 2040.

S godinama ta bi se brojka povećavala pa se tako od 2014. do 2070. očekuje zagrijavanje u zimi, proljeću i jeseni između 1.7 i 2˚C, a ljeti 2.4 do 2.6˚C. Prognostičarke kažu da će tada doći i do promjene oborinskog režima, što će se odraziti i u promjeni snježnog pokrivača.

Očekuje se njegovo smanjenje u bliskoj budućnosti odnosno do 2040. godine, uz najveće smanjenje u Gorskom kotaru – do 50 posto. Daljnje smanjenje očekuje se do sredine stoljeća, naročito u planinskim krajevima", kaže Srnec.

Godina klimatskih ekstrema

Meteorolozi se slažu da je 2022. godina bila godina klimatskih ekstrema. U Hrvatskoj je ponajviše obilježena ekstremnom sušom koja je po trajanju i intenzitetu bila slična katastrofalnoj suši od prije deset godina.

"Deficit oborine je započeo u siječnju, a tijekom ožujka su u većem dijelu Hrvatske zabilježene ekstremno sušne prilike. Dok je tijekom proljeća zabilježeno više ekstremnih meteoroloških nepogoda (tuča, olujno nevrijeme...) dugotrajnom su sušom bili pogođeni područje sjevernog Jadrana i Gorskog kotara te dijelovi središnje Hrvatske, gdje je ljeto 2022. bilo jedno od najsušnijih od druge polovine prošlog stoljeća", kazala nam je klimatologinja Ksenija Cindrić Kalin.

Kaže kako je lipanj prošle godine bio ekstremno topao s anomalijama temperature zraka koje su iznosile do 4.3 stupnja Celzijeva te je na pojedinim postajama bio rekordno topao otkada postoje mjerenja.

"U lipnju je zabilježen prvi ovogodišnji toplinski val, koji se nastavio početkom srpnja, a potom su tijekom ljeta uslijedila još tri toplinska vala. Tako visoke temperature zraka pospješile su isparavanje vlage iz tla, što je dodatno utjecalo na razvoj suše i njezine negativne posljedice", kaže.  

U Rijeci kiša u nekoliko dana premašila mjesečni rekord

Jedan od primjera klimatskih nestabilnosti je i abnormalna kiša na riječkom području s kraja rujna, kada je u svega par dana zabilježena ekstremna količina oborina, koja je premašila dosadašnji mjesečni rekord za rujan. Naime, dnevni i višednevni maksimumi oborine premašili su 100-godišnje povratne vrijednosti u Rijeci.

A da je prošla godina bila godina ekstrema, govori i podatak da je listopad  na svim postajama u Hrvatskoj bio među pet najtoplijih u zadnje 62 godine mjerenja, a duž Jadrana i na zagrebačkom području bio je rekordno topao.

"Na srednjem i južnom Jadranu je tijekom listopada zabilježen i ekstreman deficit oborine. Nakon pretežno toplog studenog, godina na isteku završava s toplim prosincem, čija će ocjena biti dostupna početkom siječnja 2023. Prema dosadašnjim analizama, vjerojatno je da će 2022. godina biti jedna od najtoplijih godina, a na pojedinim postajama i rekordno topla.

Rezultati opaženih trendova temperature zraka i vezanih temperaturnih ekstrema u razdoblju 1961. - 2020. pokazuju konzistentno zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj u svim godišnjim dobima, što se nastavilo i ove godine. Dosadašnji trendovi oborine pokazuju značajno osušenje u ljetnim mjesecima duž Jadrana i u gorju te kišnije prilike u jesenskim mjesecima",  kazala nam je Cindrić Kalin.

Početak godine ne donosi zahlađenje

Upitali smo prognostičarke i kakvo nas vrijeme očekuje u ovoj godini, a sudeći prema prognozi za prva tri mjeseca, morat ćemo se početi navikavati na sve toplije zime.

"Prema dostupnom prognostičkom materijalu, srednja tromjesečna temperatura (siječanj, veljača, ožujak) predviđa se viša od klimatološkog srednjaka uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Gledajući po mjesecima, u sva tri mjeseca izgledno je toplije od prosjeka na Jadranu, dok na kopnu, osobito u veljači, postoji vjerojatnost za temperaturu bližu prosjeku.

Što se oborina tiče, ukupna tromjesečna količina oborine predviđa se oko prosječne ili veća od prosjeka, osobito u Dalmaciji, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze", poručuju Renko i Plačko-Vršnak.