SADA ČITATE
Čorićev toranj u Vodicama – biser koji čeka obnovu
          OBJAVA: 13.02.2016, 09:56h   •   IZMJENA: 13.02.2016, 10:02h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Čorićev toranj u Vodicama – biser koji čeka obnovu


PIŠE Ivo Glavaš
13.02.2016, 09:56h

Šibenski konzervator Ivo Glavaš, piše ove subote o Čoričevom tornju u središtu Vodica.

 

Predivno je ovih dana na stranicama nacionalnog tiska čitati kako grad Šibenik grabi velikim koracima naprijed i iz sumornog grada propale i odavno tehnološki zaostale industrije pretvara se u turističko-kulturni biser. Međutim, pri tome ne treba zaboraviti na potencijal ostalih naselja u našoj županiji kako onih priobalnih, koje je odavno dotaknuo turistički prosperitet, tako i onih u Zagori koja čekaju bolji dani. Spomenici kulture, kojih u šibenskom zaleđu ima mnogo, pri tome su najbolji oslonac turističke ponude o čemu ću pisati u narednim kolumnama.

Čorićev toranj u središtu Vodica, poput većine poznatih kaštelanskih tvrđava koje su služile obrani pred Osmanlijskom najezdom, pomalo je jedinstveni preostatak fortifikacija u obliku samostalne kule na šibenskom području. Nakon što je to područje, u koje spadaju i Vodice, tijekom 16. stoljeća turskim osvajanjima stisnuto na uski priobalni pojas, bitka za pitku vodu u tadašnjim Vodicama postaje strategijska. Posredni podaci o datumu izgradnje kule ukazuju na 1533. godinu i ugovor kojim se klesar Ivan iz Hvara obvezuje da će plemiću Jeronimu de Saracenis u Vodicama podignuti kuću od lijepog klesanog kamena. Možda se taj ugovor odnosi upravo na današnji Čorićev toranj što bi mogao potvrditi i grb na istočnom zidu kule s inicijalima H. S. (skraćeno od Hieronymus Saracenis). Kula je u 17. stoljeću postala vlasništvo poznate šibenske plemićke obitelji Fondra kada je vjerojatno preuređena za stanovanje s balkonom na prvom katu istočnog pročelja. 

Čorićev toranj – pogled iz ograđenog dvorišnog prostora

To je otprilike sve što znamo o povijesti nastanka i korištenja kule, a pretpostavke o ostacima drugih fortifikacija u Vodicama nikad nisu potvrđene. Danas se Čorićev toranj nalazi stisnut u uskoj uličici u središtu povijesne jezgre Vodica pa nam se čini da je oduvijek bilo tako. Gotovo je sigurno, iako će to tek trebati potvrditi arheološkim iskopavanjima, da je kula bila ili u cijelosti ili većim dijelom okružena morem. Vlasnici kule, sve do potpunog prestanka osmanske opasnosti početkom 18. stoljeća, uživali su u pogledu na more sa svog balkona na kuli. Slične primjere balkona nalazimo na kaštelanskim kulama pa čak i na kulama trogirskih zidina. Najvjerojatnije u 18. ili tek u 19. stoljeću, uz kulu je prigrađen veći ograđeni dvorišni prostor koji je dijelom bio oblikovan na principu natkrivenog atrija. Još se vide ostaci krovišta na jednu vodu koje je s juga i zapada bilo prislonjeno na kulu. Čorićev toranj obnavljan je sedamdesetih godina 20. stoljeća. Ta obnova, iako pod konzervatorskim nadzorom, ostavila je brojne nedoumice, a neke od korištenih metoda ozbiljna struka davno je odbacila. Nažalost, tim principima obnavljane su još neke povijesne utvrde u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a nedavni skandal s kulom Ćipiko u Kaštel Novom posljedica je iste ˝konzervatorske škole˝. Od te intervencije na Čorićevom tornju preostali su armiranobetonski balkon oko objekta, koji sigurno ne odgovara konzervatorskim načelima obnove graditeljskog nasljeđa, i nove kamene konzole na kojima balkon počiva za koje uopće ne znamo da li su sve izvorno postojale.

Čorićev toranj i ograđeni dvorišni prostor uz njega zapušteni su i prijete urušavanjem. Hvale je vrijedan napor gradske uprave Grada Vodica da se prostor uredi i stavi u funkciju zavičajnog muzeja kakav je tom gradu potreban. Tu bi mogli biti izloženi arheološki i kulturno-povijesni predmeti kojima su Vodice, njeno priobalje i zaleđe bogati. Osim toga, u ograđenom dvorišnom prostoru mogle bi se održavati i različite javne priredbe. Pri tom je prvi korak konzervatorsko i arheološko istraživanje te cjelovita projektna dokumentacija kako nalažu pravila struke.

Pretpostavljeni grb plemića Jeronima de Saracenisa na istočnoj fasadi kule

 

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK