FRANJO DIVNIĆ NAJPOBOŽNIJE SE POBRINUO DA UKRASI CRKVU SV. ANE

'Franjo Divnić najpobožnije se pobrinuo, da se poploča put i da se crkva ukrasi, da se duše bogova sve više raspaljuju, i da pristup ovoj crkvi bude otvoren u godini Spasenja 1588.' Tako u doslovnom prijevodu s latinskog jezika piše na natpisu koji je gotovo 150 godina skrivalo krovište ulaznog trijema crkve sv. Ane na groblju. Krovište trijema crkve nedavno je obnovljeno pa je natpis postao vidljiv. Dakle, izvjesni Franjo iz ugledne šibenske plemićke obitelji Divnića zaslužan je za manje-više današnji izgled crkve sv. Ane na groblju. Osim toga, Franjo Divnić zaslužan je i za uređivanje i popločavanje puta do crkve sv. Ane kako bi je vjernici Šibenčani mogli pohoditi.

Međutim, crkva na groblju nije bila posvećena samo Svetoj Ani nego i Bogorodici. To je povezano sa štovanjem slike čudotvorne Gospe od Kaštela, ali je to je sasvim druga povijesna priča o kojoj nećemo toliko detaljno. Barem ne ovaj put. Naravno, misli se na štovanje Bogorodice povezane s crkvom na tvrđavi sv. Mihovila, koja je imala i svoju bratovštinu. O čudotvornoj slici Gospe još 1487. godine piše i glasoviti šibenski humanist Juraj Šižgorić u svom najpoznatijem djelu pod nazivom 'O smještaju Ilirije i o gradu Šibeniku'. Prema sadašnjim znanstvenim spoznajama negdje u 17. stoljeću, nakon prve eksplozije barutane na tvrđavi sv. Mihovila, u crkvu se 'uselila' skulptura Svete Ane i počelo je štovanje njenog kulta. S vremenom kult Svete Ane preuzeo je sve, pa se tako i tvrđava sv. Mihovila počela nazivati tvrđavom sv. Ane. Uostalom, po Svetoj Ani je nazvano i groblje.

ISTINA SKRIVENA ISPOD TRIJEMA

Ulazni trijem crkve sv. Ane - ispod kojeg se skrivao natpis Franje Divnića - u prošlosti je izgledao malo drugačije. Sigurni smo da je trijem crkve postojao prije nego što je 1828. godine na tvrđavi sv. Mihovila, na mjestu jednog topničkog položaja, sagrađeno gradsko groblje sv. Ane. Prikazan je na prvoj austrijskoj katastarskoj karti Šibenika iz 1825. godine. Ostaci tog izvornog trijema crkve najvjerojatnije su četiri vitka stupa koji drže i današnji trijem. Na prednja dva stupa trijema nalazi se po jedan grb. Na lijevom stupu je grb šibenskog biskupa Ivana Lučića Štafilića, koji je obnašao službu do 1557. godine, a na desnom grb ninskog biskupa Jakova Divnića, pripadnika poznate šibenske plemićke porodice. Nekoliko desetljeća početka 16. stoljeća biskupske dužnosti Ivana Štafilića u Šibeniku i Jakova Divnića u Ninu preklapale su se. Analizirajući sve to, dolazimo do zaključka da je izvorni trijem crkve sagrađen najkasnije 1556. godine.

Današnji izgled i visinu ulazni trijem crkve sv. Ane dobiva tek krajem 19. stoljeća, ili možda početkom 20. stoljeća. Budući da je prekrivao tako značajan natpis Franje Divnića o obnovi crkve, to se moralo dogoditi u vrijeme kad se Šibenik društveno i gospodarski radikalno mijenja i napušta društvene okvire srednjeg i ranog novog vijeka. Natpis Franje Divnića građanima šibenske komune, dok je Šibenikom vladala Venecija, bio je itekako bitan. Dodajmo da se na bočnom portalu crkve sv. Ane nalazi se još jedna uspomena na šibenske plemićke obitelji iz 16. stoljeća – grb obitelji Šimunić.

PRIMJER KAKO FUNKCIONIRA POVIJESNI ZABORAV

Često možemo čuti ili pročitati da povijest pišu pobjednici. Osobno sam skloniji kategoriji povijesnog zaborava. Srednjovjekovno društvo naprosto je odumrlo. Nitko nije nikoga pobijedio. Svijet i Europa su se pomalo industrijalizirali, što je potpuno nespojivo sa životom od najma poljoprivrednog zemljišta karakterističnog za gospodarstvo srednjeg vijeka u Dalmaciji. Dinamika društvenih promjena bila je previše brza za kruti srednjovjekovni staleški poredak. Do izražaja dolazi sposobnost i poduzetnost. Šibenik se naglo mijenja, a mijenjaju se i centri moći. Na kraju, nakon Drugog svjetskog rata glasačko pravo imaju svi punoljetni građani, barem na papiru.

One plemićke obitelji koje nije uništila katastrofalna kuga 1649. godine, uništio je novi poredak. Možemo raspravljati o tome je li na primjer Šibenik 15. stoljeća bio značajniji u Europi nego što je to Šibenik danas. Ali to je kao da raspravljamo je li nogometna reprezentacija Argentine, koja je 1986. godine s Maradonom osvojila svjetsko nogometno prvenstvo, bolja ili lošija od one koja je prošle godine to isto učinila s Messijem.

Sve u svoje vrijeme i svatko u svoje vrijeme.