Mada nam se čini da su tijekom srednjeg i ranog novog vijeka gradovi padali u neprijateljske ruke nakon dugotrajnih i krvavih opsada, činjenice su posve drugačije. Osvajanje gradova izdajom bio je uobičajeni događaj. Tako je sudbina Šibenika bila zapečaćena kad se 1409. godine zapovjednik kula na ulazu u šibenski Kanal sv. Ante zajedno sa svojim vojnicima predao Veneciji. Doduše, Mlečanima je trebalo još tri godine da Šibenčane prisile na predaju, ali osvajanje kula bio je početak kraja za branitelje Šibenika.

Gradovi koji su bili sagrađeni uz morsku obalu, obično su jače bedeme imali prema kopnenoj strani. Tako je bilo i sa Šibenikom. Slično kao i kad su križari ljeti 1203. godine krenuli u osvajanje prijestolnice Bizantskog Carstva Carigrada, danas Istanbula u Turskoj. Križari su znali da su bedemi Carigrada slabiji na obalnoj strani okrenutoj prema zaljevu Zlatni rog. Preko zaljeva, od kule na poluotoku Galati do bedema Carigrada, bio je rastegnut 750 metara dugačak lanac koji je plutao na drvenim trupcima. Za lanac su s unutrašnje strane bili privezani bizantski ratni brodovi, koji su strašnim oružjem tzv. 'grčkom vatrom' uništavali neprijateljske brodove. Križari su najprije osvojili kulu u Galati i potom otkopčali carigradski lanac, kako bi omogućili svojim brodovima ulaz u zaljev Zlatni rog. Nakon toga pad Carigrada u križarske ruke bio je pitanje trenutka.

Tako je i pad kula na ulazu u Kanal sv. Ante presudio Šibeniku. Tijekom samo nekoliko dana u rujnu 1409. godine zapovjednik kula Ivan Mišić dogovorio je predaju kula Veneciji za bogatu novčanu naknadu. Nevjerojatno ali istinito, kratko prije tog dođaja, isti taj Mišić poslan je s vojnicima kao pomoć hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda Šibenčanima.

Da su Šibenčani zadržali kule na ulazu u Kanal sv. Ante, između kojih je bio rastegnut lanac, vjerojatno bi Venecija daleko teže osvojila grad. Ne bi mogla svojim brodovima ući u šibensku luku kao što je to uspjelo mletačkom admiralu Vettore Pisaniju, koji je 1378. godine gotovo uništio grad Šibenik. Da nije bilo tvrđave sv, Mihovila u tome bi i uspio.

Jake kule s lancem na početku šibenskog Kanala sv, Ante, bile su garant sigurnosti Šibenika. Međutim njihova prevelika udaljenost od grada bila je njihova najveća slabost. Znala je to i Venecija koja je odmah nakon izgradnje tvrđave sv. Nikole na vanjskom ulazu u Kanal sv. Ante 1543. godine, počela razmišljati o tome da ih sruši, što je i učinjeno početkom Ciparskog rata s Osmanlijama 1570. godine.

Sada je došlo vrijeme da se Šibenčani ponovno okrenu kulama na početku Kanala sv. Ante. Barem je na onu na rtu Burnji Turan preko puta nekadašnje vile ´Moj mir´, moguće ponovno skrenuti pažnju javnosti arheološkim iskopavanjima