SADA ČITATE
Koga predstavlja kip kod ulaza u Muzej grada Šibenika?
          OBJAVA: 26.03.2016, 09:28h   •   IZMJENA: 26.03.2016, 09:33h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Koga predstavlja kip kod ulaza u Muzej grada Šibenika?


PIŠE Ivo Glavaš
26.03.2016, 09:28h

Konzervator Ivo Glavaš u svojoj novoj kolumni za ŠibenikIN, ove subote piše o još jednoj zanimljivoj temi iz centra Šibenika.

 

Proslava 950 godina od prvog spomena Šibenika svakako je prilika za pitanje koliko poznajemo povijest vlastitog grada. Očekivano, u odgovoru biste najčešće dobili nekoliko suhoparnih lokalpatriotskih rečenica kao iz skripti loših studenata povijesti u kojima se miješa dolazak Hrvata na Jadran s idejom političke integracije Dalmacije i Hrvatske u 19. stoljeću, a obrana od osmanske opasnosti uspoređuje s Domovinskim ratom. Poslije tog brkanja stoljeća i neusporedivih povijesnih fenomena, jednostavnije nam je analizirati koliko ustvari ne znamo o povijesti Šibenika. Nedaleko ulaznih vrata u zgradu Muzeja grada Šibenika (nekadašnje Kneževe palače) stoji renesansna niša sa skulpturom povijesne osobe za koju na turističkom panou piše da je šibenski knez Nikola Marcello koji je tu službu obnašao od 1609. do 1611. godine. Oko njegovog imena raspredaju se različite, ničim potvrđene, povijesne anegdote, ali nisu poznata velika djela kojima je zaslužio takav spomenik. Što je još važnije, takvi se spomenici nisu ni podizali gradskim kneževima nego se uvijek radilo o iznimnim ličnostima, najčešće mletačkim providurima Dalmacije, kojima su spomenici podizani uglavnom za ratne zasluge. Pomalo je smiješno da se na službenom turističkom panou nalazi takav amaterski tekst s neprovjerenim podacima.

Kip mletačkog providura kraj ulaza u Muzej grada Šibenika

Koje su osobe zavrijedile takav spomenik u Šibeniku i gdje je izvorno stajao? Tri su kandidata; sva trojica se vežu za turbulentna ratna i međuratna vremena Kandijskog (1645. – 1669.) i Morejskog rata (1684. – 1699.) i sva trojica su bili generalni providuri mletačke Dalmacije i Albanije. Prvi je Leonardo Foscolo, generalni providur od 1645. do 1650. godine, na samom početku iscrpljujućeg Kandijskog rata kad su Osmanlije opasno zaprijetile Šibeniku. Foscolo je zbog zasluga za obranu bio slavljen duž Dalmacije. U gradu Korčuli mu se sačuvao slavoluk, ali bez njegovog kipa. Važni pisani spomen na providura Foscola u Šibeniku nalazi se na zvoniku crkve sv. Ivana, a nakon restauratorskog zahvata natpis je u cijelosti čitljiv. Na njemu je tekst s pohvalom hrabrom providuru Foscolu (ispod kojeg je njegov obiteljski grb), a uklesan je kad je na zvonik postavljen sat što je odnesen s turske sahat kule nakon Foscolovog osvajanja Drniša 1647. godine. Prema glasovitom šibenskom povjesničaru i kroničaru Kandijskog rata Franji Divniću, Foscolu je spomenik u Šibeniku za ratne zasluge podignut sljedeće 1648. godine nakon povratka iz borbi s Osmanlijama. Drugi kandidat je Lorenzo Dolfin, generalni providur od 1652. do 1654. godine. Šibensko Veliko vijeće odlučilo mu je iz zahvalnosti podići kip i postaviti ga na glavnom gradskom trgu, a sačuvao se i ugovor iz 1653. godine sa skulptorom pod imenom Andrea Galeazzo koji je kip trebao izraditi i postaviti. Treći je Girolamo Cornaro, generalni providur u dva navrata, prvi put od 1680. do 1682. godine, a drugi put od 1686. do 1689. godine. Odlukom šibenskog Velikog vijeća spomenik mu je podignut 1681. godine. Providur Cornaro u drugom mandatu postao je poznat kao veliki vojskovođa protiv Osmanlija u Morejskom ratu i osloboditelj Knina 1688. godine. Sva tri spomenika bila su dio veće arhitektonske kompozicije i prema povijesnim dokumentima najvjerojatnije su stajala negdje na glavnom gradskom trgu između Katedrale i Velike lože. Koji je od trojice providura onaj u niši kod ulaza u Muzej grada Šibenika, teško je kazati. Na postolju kipa, prevedeno s latinskog jezika, kratko piše da je skulpturu postavio zahvalni narod samo što mi danas ne znamo kojem je od spomenute trojice bio zahvalan.

Natpis providura Leonarda Foscola na zvoniku crkve sv. Ivana

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK