OBJAVA: 12.03.2016, 10:31h   •   IZMJENA: 13.03.2016, 10:23h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Sve što nismo znali o Skardoni


PIŠE Ivo Glavaš
12.03.2016, 10:31h

Vjerojatno nema Šibenčanina koji vam neće znati odgovor na pitanje gdje je bila antička, rimska Skardona. Današnji Skradin u potpunosti prekriva položaj rimske Skardone. U srednjem vijeku Skradin baštini značaj Skardone, biskupsko je sijelo pod jakim utjecajem bribirskih knezova Šubića i ima jedan od najstarijih komunalnih statuta na istočnoj jadranskoj obali. U kasnom srednjem vijeku Skradin je rival Šibenika, 1522. godine osvajaju ga Osmanlije, a nakon bombardiranja s mletačkih galija tijekom Kandijskog rata nepovratno gubi značenje. Do danas Skradin nije povratio antičku i srednjovjekovnu veličinu, o čemu u novoj kolumni piše šibenski konzervator Ivo Glavaš.

 

 

 

Rimska Skardona bila je municipij, centar štovanja kulta osobe rimskog cara i njegove obitelji kao i jedno od tri mjesta (konventa) u tadašnjoj rimskoj provinciji Dalmaciji gdje su domorodački narodi mogli obavljati pravne poslove pred rimskim namjesnikom provincije. Tijekom radova na kanalizacijskoj cijevi u glavnoj skradinskoj ulici 2005. godine, senzacionalno je pronađen ulomak monumentalnog carskog natpisa posvećenog božanskim osobama prvog rimskog cara Augusta i cara Vespazijana utemeljitelja nove dinastije Flavijevaca.

Još je senzacionalnije u znanstvenim krugovima odjeknula vijest da se dio istog natpisa već duže vrijeme nalazi u zbirci Kairos u samostanu benediktinki sv. Nikole u Trogiru. Zagonetka je kako je iz Skradina fragment natpisa dospio čak u Trogir, ali nije nepoznato da su od vremena renesanse i humanizma intelektualci skupljali antičke natpise  dovlačeći ih s različitih mjesta u svoje ladanjske rezidencije. 

Monumentalni natpis iz Skardone posvećen carevima Augustu i Vespazijanu

Međutim, rimska Skardona imala je još jednu važnu funkciju: bila je među najvećim lukama u Carstvu preko koje je išla opskrba za rimske granične postrojbe na rijeci Dunavu. Iako je dobar dio skardonitanske luke, koja se nalazila u uvali Rokovača, nepovratno uništen izgradnjom ACI marine, dio rimske lučke operativne obale u dužini od oko 700 metara još uvijek je vidljiv počevši od samog kraja ACI marine do novog mosta na autocesti A1 na prostoru pod nazivom Lenovac.

Sastavni dio rimske operativne obale bila je manipulativna cesta na kopnu široka gotovo 8 metara, što daleko nadmašuje mnogo poznatiju rimsku luku grada Akvileje u sjevernoj Italiji, koja je bila centar rimskog prodora na prostor Ilirika i dalje prema Dunavu. Negdje na samom kraju obale nalaze se ostaci dužeg pravokutnog objekta koji je možda bio svjetionik. Arheolozi Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju iz Zadra, ronjenjem su potvrdili postojanje rimske luke u Skradinu.

Možete zamisliti užurbanost koja je vladala na tom prostoru prije 2000 godina, u trenucima dok su pristajali brojni trgovački brodovi iz različitih krajeva Rimskog carstva puni robe, namirnica i različitog materijala. Iz Skardone se roba, velikim transportnim konvojima sa životinjskim zapregama, cestama prebacivala prema rimskim tvrđavama i naseljima na Dunavu. 

Pozicija ostataka skardonitanske luke na avionskoj snimci

Što danas imamo od Skardone i koliko znamo o njenim osnovnim urbanim sadržajima? Na postavljena pitanja jako je malo odgovora. S obzirom da nam je poznata pozicija luke rimske Skardone, sigurni smo da administrativni, politički i vjerski centar rimskog grada treba očekivati upravo na toj južnoj strani prema uvali Rokovača gdje su se nalazili forum i hramovi.

Nažalost, tu su se tijekom posljednjih desetljeća izvodili najveći građevinski zahvati, od gradnje ACI marine do novog kanalizacijskog sustava kada su, među ostalim, uništeni ostaci hrama Magne Mater čiji se kult povezuju s lukom zbog njenog simboličkog dolaska brodom iz Male Azije u Rim tijekom rata s opasnim Hanibalom. Više nije važno je li to zbog nemara, ili što je vjerojatnije zbog neznanja, ali vrijedne nalaze koji dokazuju moć i veličinu rimske Skardone nepovratno smo izgubili.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK