OBJAVA: 06.02.2016, 17:02h   •   IZMJENA: 06.02.2016, 17:02h   komentara   •     ISPIŠI

'Nije šija nego vrat'

Krešimir Mišak: Konoplja kao temelj ekonomije


  Screenshot/YouTube Krešimir Mišak: Konoplja kao temelj ekonomije
PIŠE Šibenik IN
06.02.2016, 17:02h

Nakon što bismo se obukli u odjeću od konoplje, pročitali knjigu otisnutu na papiru od konoplje i sjeli u automobil proizveden od konoplje, mogli bismo krenuti prema svojoj kućici, koja bi također mogla biti dijelom i od konoplje. Ovo danas nije moguće, jer se ne uklapa u korporatističku agendu, piše Krešimir Mišak. Svojedobno sam u novinama spazio tekst naslovljen: 'Ide li Prozac uz gospinu travu'. Pravo pitanje bi bilo ide li Prozac uz čovjeka, ali nadnaslov je sve objašnjavao: 'U EU u punoj je pripremi direktiva o tradicionalnim biljnim lijekovima koja nameće stroga pravila'.

 

 

 

Pisalo je da je 'popis biljaka koje su  stavljene izvan zakona vrlo dug, a na njemu su, uz tradicionalne zapadnjačke ljekovite biljke, uglavnom biljni pripravci koji se koriste u kineskoj i ajurvedskoj medicini'.

Zamislite da ste se spustili na Zemlju s nekog drugog planeta, a netko vam priopćio da su na tom planetu biljke stavljene izvan zakona. Lud planet, pomislili biste. Pa takva zamisao može samo doći od specifične vrste umova koji teže sveobuhvatnoj kontroli, kad bi mogli oni bi najradije naredili prirodi da prestane stvarati te biljke i uopće svu raznolikost koja postoji. Ali kako ne mogu, pokušat će podignuti zid između nas i životnih energija prirode, smatra Krešimir Mišak.

Tekst nas je dalje obavještavao: „Kao i kod mnogih sličnih zakonskih akata EU, i ova direktiva želi osigurati veću kontrolu nad onim što se u ljekarnama i drogerijama prodaje bez recepta, a u većini slučajeva i bez odobrenja“. Ključna riječ doista i jest: Veća kontrola. Samo se o tome i radi. Zato je EU i osnovana, da bi se mogli donositi zakone po svojoj volji bez onih smetala kakve predstavljaju demokratski procesi glasanja, rasprava i nedajbože volje ljudi, piše Mišak na stranici Frula.

I biljke da rastu po paragrafu

Naravno, kako to već te strukture rade, prave namjere se uvijek skrivaju iza naizgled dobronamjernih objašnjenja. Tako je dalje pisalo da „direktiva zapravo ne poznaje kategoriju zabranjenih preparata, već samo onih za koje njihovi proizvođači nisu dobili odobrenje za stavljanje u promet. (Nije šija, nego vrat).

Odredbe ovog zakonskog akta kažu da se svi biljni lijekovi moraju registrirati, odnosno moraju proći proces provjere sigurnosti za konzumaciju, kvalitete i proizvodnih standarda.“ Ti procesi su dugotrajni i koštaju često nedostižne hrpe novaca, (nije to zabrana, samo su uvjeti nemogući) ali što se može, mora se provjeriti da priroda nije nešto krivo posložila. Naravno, korporatisti iz farmaceutske industrije imaju te hrpe novca i masovno ih troše na reklame, potkupljivanje, a nešto malo i na same ‘lijekove’.

Uostalom, kad smo kod pripravaka farmaceutske industrije, evo slijedeće vrlo zanimljive rečenice iz teksta, jer je, rečeno je,  „u Velikoj Britaniji provedeno istraživanje koje je pokazalo da je Direktiva EU  i te kako dobrodošla jer čak 58 posto Britanaca vjeruje da su ovi proizvodi potpuno sigurni samo zato što su ‘prirodni’.

Imam bolju ideju – nemojte uzimati farmaceutske lijekove i problem je riješen. Recimo, rečeno je da se gospina trava ne smije uzimati ako se pije Prozac. Da živimo u svijetu koji ima imalo veze sa zdravim mozgom i istinom, onda bi taj antidepresiv bio zabranjeni zakonom.No to u mnogim slučajevima nije točno. Tako se, primjerice, gospina trava nikako ne smije uzimati ako se pije još neki antidepresiv poput Prozaca, a može poništiti i djelovanje kontracepcijskih pilula, dok primjerice, ginko ili ginseng mogu imati negativne posljedice ako se uzimaju s lijekovima za razrjeđivanje krvi.“

Radio sam intervju s Johnom Virapenom, bivšim direktorom farmaceutske tvrtke Eli Lilly sa više od 35 godina iskustva u farmaceutskoj industriji, koji mi je (kao i u svojoj knjizi Nuspojava: Smrt) ispričao kako je podmićivao liječnike i državne službenike da se lijek, koji će kasnije postati poznat kao Prozac, odobri, usprkos kliničkim istraživanjima koja su pokazala da su mnogi sudionici istraživanja zbog stanja u koje ih je doveo ‘lijek’ počinili samoubojstva. Svakako, ne može se reći da ih nije definitivno izliječio od depresije. Ali ipak – čuvajte se gospine trave.

Codex Alimentarius- skupo i štetno, umjesto besplatno i zdravo

Što se Europe tiče, svaki biljni pripravak koji se svede na dodatak prehrani, tada postaje podložan jednom drugom sličnom zloglasnom  pravilniku – Codexu Alimentariusu. Bila bi nevjerojatna ta želja da se baci šapa kontrole na konzumaciju biljaka, kad se ne bi imalo u vidu da posvuda oko nas, čak i kad šećemo susjednom livadom ili šumarkom, buja prava darežljiva biljna apoteka. Besplatna i zdrava.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK