SADA ČITATE
'Tinejdžeri danas razgovaraju o seksualnosti s vršnjacima više nego ikada, a pornografiju uglavnom gledaju na mobitelu'
          OBJAVA: 20.07.2019, 14:33h   •   IZMJENA: 20.07.2019, 14:42h   komentara   •     ISPIŠI

Veliko istraživanje

'Tinejdžeri danas razgovaraju o seksualnosti s vršnjacima više nego ikada, a pornografiju uglavnom gledaju na mobitelu'


  Ilustracija/Pixabay 'Tinejdžeri danas razgovaraju o seksualnosti s vršnjacima više nego ikada, a pornografiju uglavnom gledaju na mobitelu'
PIŠE ŠibenikIN
20.07.2019, 14:33h

Profesor Aleksandar Štulhofer, predstojnik Katedre za seksologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, nedavno je dovršio veliko istraživanje o utjecaju pornografije i drugih seksualiziranih medija na mlade, na njihovo seksualno i reproduktivno zdravlje, psihičku dobrobit i sliku o sebi. U intervjuu za tportal govori o najzanimljivijim nalazima.

 

Istraživanje je trajalo od 2015. do 2018. i uključilo je 59 zagrebačkih i 14 riječkih srednjih škola te preko 2200 srednjoškolaca u Zagrebu i više od 1300 njih u Rijeci.

- Naše je istraživanje jedno od rijetkih takvih u svijetu. Ukupno postoji možda pet-šest takvih studija, pri čemu smo pratili mlade duže vremena nego ostali, a prikupili smo i biološke podatke (razina testosterona), što je novost u takvim istraživanjima. Do sada smo objavili 27 radova, od kojih je više od dvadeset objavljeno u međunarodnim znanstvenim publikacijama s takozvanim čimbenikom utjecaja. Još je desetak radova s projekta u procesu recenzije, tako da sam više nego ponosan na svoj tim - priča Štulhofer. 

Jedan od prvih radova u istraživanju nastojao je odgovoriti na vrlo važno pitanje.

- Ako mlade pitamo o pornografiji, hoće li ih to potaknuti da je počnu koristiti, odnosno da je više koriste? U Rijeci smo u prvom valu istraživanja imali preko tisuću mladih, ali neki od učenika nisu taj dan bili u školi. Ti su ušli u studiju tek u drugom valu, za šest mjeseci. Logika analize bila je jednostavna: ako uporabu pornografije onih koji su u studiju ušli u prvom valu usporedimo s uporabom onih koji su ušli tek u drugom, hoće li biti razlike? Ako sama činjenica da nešto ispitujemo ima efekt, odnosno utječe na ponašanje sudionika, onda ćemo u drugom valu vidjeti razliku između onih koji su u studiji otpočetka te onih koji su se tek uključili – pri čemu bi razina uporabe pornografije morala biti veća u prvoj skupini. Nalaz je bio negativan. Nismo ustanovili značajnu razliku u korištenju pornografije između mladih koji su sudjelovali u prvom i drugom valu te onih koji su sudjelovali samo u drugom valu. To je bio važan nalaz, ne samo za nas nego i za druge, međunarodne istraživačke timove, koji se bave mogućim posljedicama medijske seksualizacije - kazao je za tportal Štulhofer.

Ispraživanje je pokazalo da je kod mladića, kako zagrebačkih, tako i riječkih, vrlo malo onih koji u dobi od 16 godina nisu imali nikakav kontakt s pornografijom, otprilike svaki deseti.

- U prosjeku, barem u velikim urbanim sredinama, prvi kontakt s eksplicitnim sadržajima dječaci imaju oko dvanaeste godine. Je li tako i u ostatku Hrvatske, ne možemo tvrditi. Za razliku od muških sudionika, većina sudionica nije imala iskustvo uporabe pornografije u dobi od 16 godina. Za većinu njih to će se promijeniti do punoljetnosti. Prvi kontakt s pornografijom za većinu je slučajan, netko im pokaže ili nalete na to negdje na internetu. Tek kasnije, u srednjoj i osobito kasnoj adolescenciji, počinje aktivno traženje takvih materijala. Vjerojatno je važno napomenuti da više od 80 posto adolescenata koristi mobitel za pristup pornografiji.

Za većinu mladih istraživači nisu našli empirijsku potvrdu teze da je uporaba pornografije negativno povezana s njihovim odnosom prema vlastitom tijelu i, općenito, psihičkom dobrobiti i životnim zadovoljstvom.

- Međutim, kod manjeg broja mladića uočili smo vrlo visoku i stabilnu razinu uporabu pornografije od 16. do 18. godine života, što je bilo povezano s tzv. problematičnom uporabom pornografije, odnosno osjećajem da je ne mogu kontrolirati, usprkos tome što izaziva probleme u njihovu životu. Rezultati prema kojima je pornografija rizik za specifičnu manjinu mladih u suglasju su s teorijom konfluencije koju je jedan američki komunikolog predložio krajem 1980-ih godina. Prema njegovim istraživanjima, postoje mladi ljudi koji su izrazito ranjivi kada je riječ o seksualiziranim medijima. Od čega se sastoji ta ranjivost? Neil Malamuth je naveo nekoliko aspekata: impulzivnost, problematičnu obiteljsku socijalizaciju te tzv. hostilnu maskulinost – odnosno vrlo negativan stav prema ženama. U radovima smo stoga osobitu pozornost posvetili obiteljskoj okolini i roditeljskom angažmanu. Ono što se pokazalo u nekoliko naših analiza jest da problematična obiteljska atmosfera (svađe i fizički sukobi među članovima, međusobno ignoriranje itd.) često obilježava one mlade ljude kod kojih je uporaba pornografije povezana s negativnim ishodima. U još većoj mjeri to vrijedi za roditeljski angažman.

Sudionike u našem istraživanju moguće je podijeliti u dvije grupe. Prvu, koja je mnogo veća od druge, obilježava visoko roditeljsko ulaganje. Drugim riječima, sudionici kažu kako su njihovi roditelji iskazivali puno ljubavi, podrške i vjerovanja u njih. U drugoj, manjoj skupini svega je toga nedostajalo. Kao što vjerojatno pretpostavljate, u toj drugoj skupini mladih ljudi uočavamo više rizičnog ponašanja i veći rizik da će pornografija biti češće korištena te povezana s manjim zadovoljstvom životom i većom anksioznošću i depresivnošću. Angažirani roditelji neizravno zaštićuju svoju djecu od medijskih pritisaka i izazova. U edukacijskom smislu ključno je pitanje kako prepoznati mlade kojima je potrebna dodatna pažnja i osnaživanje u kontekstu medijske seksualizacije i kako učinkovito intervenirati.

Rezultati našeg istraživanja usporedivi su s rezultatima studija provedenih prije 10-20 godina. Razgovor se najčešće odvija između roditelja i kćeri, a rjeđe sa sinovima. Dakle komunikacija i dalje pokazuje tradicionalne karakteristike. No čini se da današnji adolescenti više razgovaraju o seksualnosti s vršnjacima, nego što je to nekada bio slučaj. Naravno, pitanje je koliko je tih razgovora licem u lice, a koliko virtualnih. Komunikacija je iznimno važna za adolescente jer pomaže u snalaženju u svijetu seksualnosti koji se u toj dobi tek otvara. Zato je ključno da imaju što više kvalitetnih informacija, po mogućnosti kvalitetnijih nego što im se trenutno nudi - ističe Štulhofer, a cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK