OBJAVA: 16.10.2019, 20:56h   •   IZMJENA: 16.10.2019, 20:56h   komentara   •     ISPIŠI

Najopasniji

Snažni dokazi: 33 stvari koje je znanost povezala s rakom


  ilustracija/pixabay Snažni dokazi: 33 stvari koje je znanost povezala s rakom
PIŠE Šibenik IN
16.10.2019, 20:56h

Svi su karcinomi rezultat oštećenja ili genetskih mutacija na DNK, a najveći utjecaj na bolest ima ono što jedemo, inhaliramo ili koristimo

 

 

 

Rak polako ali sigurno postaje drugi najčešći uzrok smrti globalno, odmah iza srčanih bolesti. Neki slučajevi karcinoma su izvan naše kontrole, određeni genetskim defektima i predispozicijama koje se prenose s jedne generacije na drugu ili su potaknuti genetskim promjenama koje prolazimo tijekom svog života.

No, isto tako znamo da udisanje određenih tvari, jedenje nekih namirnica i upotreba nekih vrsta plastike znatno povećava vjerojatnost nastanka smrtonosnih karcinoma, ističu znanstvenici.  Oni su analizirali brojne opsežne studije rađene proteklog desetljeća te identificirali najveće sumnjivce - 33 kancerogene stvari za koje je znanstveno dokazano da su snažno povezani s nastankom malignih procesa u tijelu, piše Business Insider.

Kako nastaje rak

Svaki put kad se stanica podijeli, enzimi koji sudjeluju u sintezi u prosjeku rade čak oko 120 tisuća greški. Puno ili malo, sasvim je nebitno, sve dok se ne dogodi ključna greška koja djeluje kao okidač raka zahvaljujući abnormalnom radu stanice, rastu te neprekidnom dupliciranju. Takva stanica ignorira signale da prestane te stimulira tijelo da je opskrbljuje krvi kako bi još rasla. Tada se takva stanica beskonačno razmnožava, odnosno rak širi po tijelu.  Naravno, ključno je i o kojem se tipu raka, odnosno greške radi, jer kod jednih to ide brže, a kod drugih sporije.

Prema znanstvenim predviđanjima će u sljedećih 50 godina svaki treći čovjek tijekom svog života oboljeti od raka, a više od 30 posto slučajeva bolesti moglo bi se spriječiti usvajanjem zdravih životnih navika, izbjegavanjem poroka poput cigareta i alkohola - ali ponajprije izbjegavanjem kancerogene hrane, prenosi Express

1. Šećer

Znanstvenici ističu kako konzumacija prevelikih količina šećera ne vodi samo do pretilosti i nastanka dijabetesa, već može aktivno oštetiti stanice i povećati rizik nastanka raka.  Nova istraživanja pokazuju da šećer može potaknuti rast tumora u tijelu jer rak voli koristiti šećer kao gorivo. Za razliku od zdravih stanica, stanice raka mogu konvertirati svoju energiju iz glikolize bez kisika, u procesu anaerobne glikoze. "Hiperaktivna konzumacija šećera stanica karcinoma dovodi do začaranog ciklusa kontinuirane stimulacije razvoja i rasta karcinoma", kaže Johan Thevelein, belgijski molekularni biolog nakon objavljivanja svoje studije, za koju se smatra da će dovesti do boljeg razumijevanja interakcije šećera i raka, što bi moglo pomoći u kreiranju ciljanih strategija prehrane za pacijente.

2. Procesuirana hrana

Svaka hrana koja dolazi u plastičnom omotu, industrijski je zatvorena i dizajnirana je da traje mjesecima bez kvarenja, može biti brzo rješenje za utažiti glad, no također povećava i rizik od nastanka raka.

Ovim se namirnicama kroz industrijsku proizvodnju tipično dodaju konzervansi, a najčešće je riječ o štetnim nitratima, koji im povećaju rok trajanja. Ti se aditivi kroz godine akumuliraju u tijelu te mogu nanijeti štetu na staničnoj razini te dovesti do nastanka bolesti poput raka.

3. Pušenje

Iako se duhanska industrija svojski trudila to opovrgnuti, nema sumnje da duhanski dim sadrži najmanje 70 kemikalija koje su kancerogene. Nisu izloženi samo pušači, već i oni u njihovoj neposrednoj blizini - pasivni pišali koji su izloženi pušenju kod kuće ili na poslu imaju od 20 do 30 posto veći rizik od nastanka raka pluća. Duhanski dim može uzrokovati rak pluća, ali još 16 vrsta raka, poput raka debelog crijeva ili raka dojke. Procjene upućuju na to da oni koji puše između 1 i 14 cigareta dnevno imaju osam puta veći rizik umiranja od raka pluća u odnosu na nepušače. Kod onih koji puše 25 ili više cigareta na dan taj je rizik čak 25 puta veći.

4. Sunčanje bez zaštite i solariji

Ljudi koji su počeli koristiti solarij prije 35-e godine života imaju 87 posto veću vjerojatnost obolijevanja od malignog melanoma u usporedbi s onima koji nikad nisu išli u solarij.  Osim toga, ljudi koji su počeli koristiti solarij prije 35-e godine života imaju 87 posto veću vjerojatnost obolijevanja od malignog melanoma u usporedbi s onima koji nikad nisu išli u solarij. I obično sunce šteti, a najopasnije su opekline i to one nastale u ranijoj životnoj dobi, kažu znanstvenici. 

5. Toksične kemikalije na poslu

Neki ljudi rade s kancerogenim kemikalijama svaki dan, a studije pokazuju da su pod najvećim rizikom oni koji rade s aluminijem, soboslikari, radnici koji rade na poslovima asfaltiranja, proizvođači gume, frizeri, kozmetički radnici koji geliraju nokte. Osim toga, studije otkrivaju da je općenito rad u noćnim smjenama nešto što povećava rizik od nastanka raka, a uzrok tome je poremećaj cirkadijalnog ritma koji regulira budnost i spavanje.

To dovodi do hormonske neravnoteže u tijelu te povećava rizik kroničnih upala koje se mogu pretvoriti u rak.

6. Arsen

Prirodni sastojak Zemljine kore, u svom je anorganskom obliku iznimno toksičan. Često ga se može pronaći u kontaminiranoj pitkoj vodi, poput primjerice Bangladeša ili na sličnim mjestima gdje sustavi za navodnjavanje usjeva sadrže vodu s arsenom. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da najmanje 140 milijuna ljudi u 50 zemalja pije vodu koja sadrži visoku razinu arsena. Osim toga, arsen je jedan od najkancerogenijih sastojaka cigarete.

7. Meso s roštilja

Iako je hrana s roštilja doista ukusna, znanstvenici su otkrili da pripremanje mesa na taj način oslobađa karcinogen nazvan heterociklički aromatski amin, jer dolazi do promjene kemijske i molekularne strukture mesa. 

Podaci prikupljeni od 62000 osoba u razdoblju od 9 godina pokazuju kako ispitanici koji su često konzumirali meso pečeno na roštilju ili na neki sličan način imaju 60 posto veće izglede za rak gušterače u odnosu na ispitanike koji su preferirali slabije pečeno meso ili ga uopće nisu jeli. Osim toga, crveno meso pripremljeno na ovaj način redovitom konzumacijom povećava rizik nastanka raka prostate. 

8. Ugljen

Rudari ugljena desetljećima imaju višu stopu karcinoma pluća, mokraćnog mjehura te želuca. Najopasniji su poslovi na gasifikaciji ugljena te destilaciji kamenog ugljena.

9. Alkohol

Redovito konzumiranje alkohola u većim količinama može povećati rizik od razvoja nekoliko različitih vrsta raka, uključujući rak grla, jetre, dojke i debelog crijeva. Prema američkom Nacionalnom institutu za rak, "rizik od razvoja raka povećava se s količinom alkohola koju osoba popije."

Nova analiza gotovo 600 000 ljudi u 19 zemalja s visokim dohotkom utvrdila je da je konzumiranje više alkohola povezano s razvojem svih vrsta karcinoma probavnog sustava. Druga nedavna studija konzumenata alkohola u 195 zemalja širom svijeta otkrila je da je više od 25 posto smrti povezanih s alkoholom kod ljudi starijih od 50 godina zbog raka.

10. Ispušni plinovi

Radna skupina stručnjaka utvrdila je da ispušni plinovi dizelskih motora izazivaju rak pluća, a pozitivno su povezani i s povećanim rizikom od raka mokraćnog mjehur, a dizelski su ispušni plinovi premješteni iz skupine 2A (mogući kancerogeni) u skupinu 1 (tvari koje imaju definitivnu vezu s rakom). Za razliku od dizelskih, ispušni plinovi benzinskih motora za sada ostaju u skupini mogućih kancerogenih tvari.

11. Usoljena i ukiseljena hrana

Kad se dimljena hrana kuha na visokim temperaturama, od nitrata nastaju još opasniji nitriti. No, to se ne odnosi na namirnice koje kiselite ili dimite sami. Jedna od namirnica za koju je dokazano kako je kancerogena je tradicionalna kineska slana riba.

12. Rad s uljem

Kemikalije korištene za razvrstavanje i odvajanje ulja koje se mogu ispuštati u zrak i vodu uključuju benzen i formaldehid koji dokazano uzrokuju rak.

13. Prerađeno meso hrenovki, kobasica...

Kupljena slanina, burgeri, kobasice, crveno meso i mesne prerađevine predstavljaju rizik za obolijevanje od raka, a po kategoriji štetnosti ulaze u skupinu s cigaretama, alkoholom, arsenom i azbestom, upozorenje je WHO-a nastala na temelju brojnih studija.  Najčešće su posljedice pretjerane konzumacija ovih prerađevina rakovi probavnog sustava - želuca, crijeva i gušterače, a stručnjaci ističu kako se studije odnose na industrijski obrađene mesne prerađevine.

14. Azbest

Izloženost značajnim koncentracijama azbesta može uzrokovati rak pluća, mezoteliom (rak pleure), azbestozu i razne druge bolesti pleure. Bolesti povezane s azbestom najčešće nastaju kod osoba koje su dugotrajno ili često izložene azbestu, posebice većim koncentracijama, što se događa kod profesionalne izloženosti. Iako je danas zabranjen, azbestni krovovi i fasade još uvijek se nalaze na brojnim privatnim kućama i zgradama, pa i javnim ustanovama poput škola i bolnica.

Više čitajte na portalu Express.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK