Da slasni hamburger, ćevapi ili čips sadrže daleko više soli nego što nam je u cijelom danu potrebno nije teško pretpostaviti, no dobar dio građana u Hrvatskoj preporučenu dnevnu dozu soli pojede već za doručak. Doručkuju uglavnom šunku, sir, kruh, kiflu, žitarice i zobene pahuljice, javlja Dnevnik Nove TV.

Kifla ili klipić primjerice sadrže 4,5 grama soli. Zobene pahuljice imaju 2,6 grama soli. Sve je to puno više nego što nam u danu treba, često i od najviše preporučene dnevne doze soli. Prosječni hrvatski građanin u danu pojede devet grama soli. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporuča do pet, a tijelu su zapravo potrebna samo dva grama soli na dan.

Više od 75 posto unesene soli skriveno je u prerađenoj hrani – kruhu, narescima, čak i u voćnim sokovima te dodacima prehrani koje kupujemo u ljekarnama. Višak soli za zdravlje znači i višak problema – prije svega visoki krvni tlak.

Boško Skorić, kardiolog KBC-a Zagreb, upozorava da povećan unos soli rezultira raznim problemima: “Dovodi do rizika od kardiovaskularnih bolesti poput infarkta miokarda, dakle srčanog udara, moždanog udara, oštećenja bubrega, i u konačnici podiže smrtnost od kardiovaskularnih bolesti”.

U korak sa svjetskima, i u Hrvatskoj je počela kampanja za manje soli u prehrambenoj industriji. Trebalo je 18 godina, no isplatilo se. Veliki proizvođači kruha i mesa smanjili su udio soli pa i hrvatski građani, htjeli – ne htjeli, danas jedu čak dva grama natrijeva klorida manje nego prije.

Bojan Jelaković iz Zavoda za hipertenziju KBC-a Zagreb kaže da su dva grama soli na populacijskoj razini manje tri milimetra u sistoličkom tlaku niže: “To je znak jednakosti za sedam posto niže smrtnosti od koronarnih bolesti i 10 posto manje smrti od moždanoga udara.”

To bi, upozorava, moglo biti povezano. Hrvatski građani u samo jednoj godini pojedu 20,5 milijuna kilograma soli ili 1138 šlepera. Zato kad solite, radite to sa zrnom soli – odnosno pametnije.