“Jedno od posljednjih istraživanja provedeno na području Beograda pokazalo je zabrinjavajuće podatke, a to je da svaki osmi srednjoškolac ima povremeno ili stalno zujanje u jednom ili oba uha”, kaže za N1 dr. Marija Komadina Vuković.

“Tako dolazimo do brojke od oko 33.000 srednjoškolaca koji imaju neki stupanj oštećenja sluha. Nasreću, uglavnom je riječ o prolaznom, tj. reverzibilnom oštećenju sluha nastalom zbog izlaganja izraženoj buci u određenom vremenskom periodu. Koliki će biti stupanj oštećenja i hoće li biti reverzibilnog karaktera, ovisi također o naslijednom opterećenju, tj. naslijednom faktoru, odnosno ima li među članovima obitelji slušno hendikepiranih uslijed različitih uzročnih faktora”, objašnjava dr. Komadina Vuković.

Dodaje da ne može doći do oštećenja sluha uslijed jednokratnog ili veoma rijetkog korištenja slušalica, ali svakodnevna, višesatna upotreba slušnih amplifikatora može dovesti do kronične akustičke traume i do ireverzibilnog oštećenja sluha.

Prema riječima doktorice postoji više razloga koji utječu na nastanak problema:

– dužina izlaganja buci (koliko sati na dan i koliko dana u tjednu je prisutna izloženost)

– razina buke

– provode li mladi i koliko sati u buci (klubovi, koncerti, sportski događaji).

“Problem današnjeg općeprihvaćenog modela ponašanja je da se slušalice koriste svuda i na svakom mjestu, tako da su mladi u svojem tinejdžerskom i adolescentskom dobu u preko 50 posto  slučajeva izloženi nesigurnim razinama buke s pametnih telefona i sličnih uređaja. Također, kod preko 40 posto tih istih mladih ljudi može doći do oštećenja sluha nakon boravka u noćnim klubovima, barovima, koncertima ili sportskim stadionima”, ističe naša sugovornica.

Šta je akustična trauma

Dr. Komadina Vuković ističe da osim već spomenute kronične, postoji i akutna akustička trauma, kada dolazi do iznenadnog jednostranog pada sluha, nakon koncerta, proslave, slušanja glasne muzike, pa i putem slušalica.

Simptomi

“Prvi simptom koji osjete su zaglušenost i zujanje koje se kroz nekoliko sati povuku te tako dolazi i do oporavka jer su se slušni živci “odmorili”. Ali, ako se nastavi često izlaganje buci (danju in ear slušalice, navečer klub i slično), neminovno će doći do pada sluha. Bilo da je riječ o akutnom ili kroničnom oštećenju, nužno je liječenje i udaljavanje od izvora buke na duži vremenski period. Kod akutnog oštećenja liječenje je potrebno započeti već u prva 72 sata jer su tada i rezultati najbolji. Treba znati da je liječenja kompleksno i višetjedno”, ističe doktorica.

Dodaje da je priroda uredila da zvuk putuje i generira se u ljudskom uhu na točno određen način. Dakle, zvučni podražaj iz vanjske sredine jednim dijelom putuje kroz zvukovod, drugim dijelom preko kostiju lubanje te se i jedni i drugi prenose s vanjskog na srednje pa na unutrašnej uho. Tu dolazi do stimulacije slušnih stanica koje su vrlo senzitivne i specifične anatomije i fiziologije.

“Uslijed buke, dolazi do neprirodnih kontrakcija i ishemije – što za posljedicu ima propadanje istih, pa samim tim i oštećenja sluha. Upotrebom in ear slušalica, sav zvuk se usmjerava na zvukovod i dalje na srednje i unutrašnje uho, što znači da se ne dijeli na zračni i koštani put. Tako generirani zvuk djeluje mnogo afektivnije na slušne stanice i slušni živac, posebno ako je većeg intenziteta. Ponavljanjem, afekcije su svakodnevne i višesatne. Upotrebom naušnih slušalica problem se može donekle ublažiti, a samim tim i sluh zaštiti. Zbog toga je uvijek preporuka da se u profesionalne svrhe u toku radnog vremena koristi upravo ovaj tip slušalica (rad za računarom, u call centru, tonci, piloti…)”, ističe sugovornica za N1.

Cijeli članak počitajte ovdje.

Cijeli članak